Prema prijedlogu, uskrata povećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto trebala se produljiti na ostatak godine.
"Predlagatelj je zamolio još kraće vrijeme da rasprave neke stvari vezane za taj zakon, tako da radi zahtjeva predlagatelja danas nismo održali sjednicu i nismo to stavili na dnevni red, nego čekamo da vidimo koji će biti daljnji koraci vezano za taj zakon", pojasnio je novinarima šef saborskog Odbora za zakonodavstvo HDZ-ov Dražen Bošnjaković.
SDP-ovom saborskom zastupniku Peđi Grbinu drago je što je rasprava o predloženom zakonu ipak odgođena.
"To je jedino što se s ovim zakonom moglo učiniti. Ovdje nije problem samo što je zakon evidentno protuustavan, već je problem i to što je u obrazloženju i tekstu zakona izneseno nekoliko neistina. Ne radi se o uskrati radnicima u javnom sektoru i državnoj upravi, nego samo radnicima u državnoj upravi, jer je pitanje radnika u javnom sektoru rješeno kolektivnim ugovoromm, tako da cifra od 250 milijuna ušteda nije točna", kaže Grbin.
Osim toga, već su počeli kolektivni pregovori sa zaposlenima u državnoj upravi, pa je Vlada, umjesto da šalje u proceduru protuustavan zakon, mogla sjesti za stol sa sindikatima i pokušati nešto dogovoriti, ustvrdio je Grbin.
Zastupnica HRID-i Irena Petrijevčanin Vuksanović podržava Vladinu odluku o privremenom povlačenju zakona.
"Budući da je Ustavni sud problematizirao kategorije hitne procedure i jednostrane odluke Vlade, drago mi je da je Vlada ipak shvatila kako treba uzeti u obzir te kategorije i u tom smislu povukla zakon", rekla je.
Ne može tri godine za redom biti nešto iznimno. Ako je iznimna mjera štednje, onda to traje godinu, eventualno dvije, ali treću godinu zaredom to više nije iznimna mjera. Ako se radi o štednji, onda treba ravnomjerno teret rasporediti na sve dionike sustava, a ne samo na jednu grupu u sustavu, ističe Petrijevčanin Vuksanović.
