Već neko vrijeme članovi Vlade govore o smanjenju PDV-a koji je u visini od 25 posto jedan od najviših u Europskoj uniji - veći ima jedino Mađarska sa stopom od 27 posto - a to bi se moglo dogoditi tek u drugoj polovici mandata, odnosno uoči parlamentarnih izbora.
Po svemu sudeći, unatoč obećanju Vlada neće žuriti sa smanjenjem stope PDV-a jer time ostaje bez značajnih prihoda u državnoj blagajni. Smanji li opću stopu PDV-a za jedan postotni poen, ostala bi bez dvije milijarde kuna potencijalnih prihoda, a i ta smanjena stopa zadržala bi Hrvatsku na visokom trećem mjestu po opterećenosti PDV-om, iza Mađara i bogatih skandinavskih zemalja, piše Večernji list.
Smanjenje PDV-a nakon "fine i temeljite analize"
Ministra financija Zdravko Marić već je ranije predlagao spuštanje opće stope na 24 posto, što je trebalo ići na štetu proizvoda s povlaštenom stopom od 5 posto, no tadašnji se HDZ-ov koalicijski partner, Most, protivio tome pa se od toga odustalo. Tako su i dalje ostale tri stope PDV-a: 5, 13 i 25 posto.
Pretpostavlja se da bi do najavljenog smanjenja PDV-a moglo doći tek početkom izborne 2020. godine.
"Počeli smo u prvoj godini mandata s poreznim rasterećenjem, što se pokazalo opravdanim i dobrim, s fokusom na oporezivanje dohotka i dobiti, i na tim segmentima treba i dalje tražiti mogućnosti i rasterećenja. S obzirom na važnost stope PDV-a, o tom obliku također vodimo brigu i intenzivno razgovaramo", kazao je ministar Marić dodavši da će predstojeću godinu iskoristiti za "finu i temeljitu analizu i promišljanje".
PDV kao instrument za političke ciljeve
Ta će analiza, piše Večernji list, osim PDV-a uključivati i porez na nekretnine, s tim što bi nekretninski porez od kojega se lani odustalo išao u primjenu tek nakon smanjenja PDV-a. Europska komisija jučer je predložila nova pravila po kojima će države članice imati veću fleksibilnost u postavljanju stopa PDV-a pa bi se izuzeća od PDV-a, koja se sada primjenjuju samo na stare članice, mogla koristiti i u tranzicijskim državama.
"Oporavak plaća i potrošnje relativno je spor zbog čega dolazi do porasta nejednakosti i siromaštva. Europa će zbog političkih razloga i jačanja populističkih pokreta pokušati jedan dio rastućih nejednakosti kompenzirati kroz smanjenje regresivnog učinka PDV-a", kazao je za Večernji list Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Veći teret PDV-a prebaciti na turiste
Lovrinčević savjetuje Vladi da razmotri veće rasterećenje roba koje primarno koristi domaće stanovništvo, poput PDV-a na plin ili ogrjev, a veći teret PDV-a prebaci na turiste.
"Rashodi se tiho podižu, posebno na obranu i branitelje, a treba voditi računa i o izdacima za kamate jer će one krenuti uzlaznim putem", smatra Lovrinčević.
Vlada planira da će ove godine od PDV-a prikupiti nešto više od 48 milijardi kuna, a iduće dvije godine taj bi porez, prema smjernicama, trebao donositi dvije milijarde kuna više iz godine u godinu.
