Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na napade na pripadnike srpske nacionalne manjine, ali i oštre poruke iz Srbije i izjavu predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca.
"Želim još jednom u ime Vlade osuditi napade i nasilje koji su se dogodili, posebno napade u Uzdolju i Đevrskama, ali i Viškovu gdje je riječ o pripadnicima nacionalnih manjina. Bitno je da je policija reagirala brzo i da su pronađeni počinitelji. Sustav funckionira dobro. Ova djela su počinili pojedinci koji će za to i odgovarati. Mi smo Vlada koja gradi politiku uključivosti svih nacionalnih manjina, štitimo njihova prava, želimo da se osjećaju dobro i sigurno. To je jedno od temeljnih načela naše politike od kojeg nećemo odstupiti. Važno je da to razumije cijela javnost kao i pripadnici manjina. Zato sam inzistirali da i u parlamentarnoj većini budu pripadnici svih manjina. To je važno za uspostavljanje tolerancije normalnih odnosa. Odbacujem teze o Hrvatskoj kao faktoru nestabilnosti na jugoistoku Europe, ta teza ne stoji. Gradimo društvo u kojem se svi trebaju dobro osjećati i imati svoja prava. Drugo, uspoređivati današnju modernu Hrvatsku s NDH je nedopustivo. Moderna Hrvatska je utemeljena na Domovinskom ratu i demokratskim procesima. Ovo je zemlja koja je ugledna u međunarodnoj zajednici, naš položaj nije bio nikada snažniji nego sada. I tu tezu odlučno odbacujem. Svi zajedno moramo raditi na tolerantnoj klimi u društvu", poručio je Plenković.
''Točno je da postoje političke opcije koje kao jedini put opstanka vide u kreiranju napetosti između Hrvatske i Srbije, tome smo svi svjedoci. Ali to nije politika Vlade ili parlamentarne većine. Naša politika je politika rješavanja svih otvorenih pitanja na civiliziran način - dijalogom, pregovorima. Pitanje zaštite pripadnika naciocnalnih manjina je zaštićeno međunarodnih ugovorima i mi ćemo to njegovati, tu nema dilema.''
''Mi kažemo dosta spirali mržnje, nama potrebe za tim u Hrvatskoj! Mi imamo redoviti dijalog, rješavamo sva otvorena pitanja na najbolji moguću način. Apeliram na sve aktere da kreiramo ozračje koje je primjereno Hrvatskoj 21. stoljeća koja će uskoro predsjedati Europskom unijom. Važno je da se izbjegavaju neprimjerene izjave koje pridonose polarizaciji društva. Počinitelje ovih djela treba najoštrije sankcionirati, a o tome će odlučiti sudovi. Mislim da je važno da kao Vlada budemo tu jasni i da nemamo dilema što je naš stav", zaključio je premijer.
Osvrnuo se i na rast BDP-a rekavši da hrvatsko gospodarstvo raste već 20. kvartal zaredom.
"Za nas je važno da je rast u prvih 6 mjeseci 3,1 posto što je u
skladu s ljetnim projekcijama. Vjerujem da će treće tromjesečje
biti pozitivno. Moramo
voditi da je ovaj rast viši od prosjeka u EU i eurozoni. Raste
nam izvoz, ali moramo uložiti napore u povećanje industrijske
proizvodnje. Rezultati trebaju biti poticaj da nastavimo s
politikom koju vodimo. Činjenica je da je u našem mandatu
prosječna plaća porasla 800 kuna, ostvarili smo proračunski
višak, rasle su mirovine...To je sve potvrda da je naš makro
okvir dobar i povoljan, da moramo nastaviti s fiskalnom
konsolidacijom i ulaganjem u rast i razvoj", kazao je Plenković.
Inicijativa "67 je previše" prikupila dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma
Inicijativa "67 je previše" prikupila je dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma za izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, utvrdilo je Ministarstvo uprave i o tome izvijestilo Vladu koja je na na sjednici u četvrtak prihvatila izvješće o provjeri i uputila ga Hrvatskom saboru u daljnju proceduru.
Sindikalna inicijativa "67 je previše" prikupila je gotovo dvostruko više od potrebnog broja potpisa za referendum, kojim traže promjenu uvjeta za odlazak u mirovinu, a Sabor je 12. srpnja pozvao Vladu da provjeri taj broj te vjerodostojnost potpisa i zakonitost postupka njihova prikupljanja. Potom je Vlada 24. srpnja za to zadužila Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku.
Procijenjeno da je vjerodostojnih potpisa birača 708.713
Provjerom broja i vjerodostojnosti uzorka od 49.952 birača, koji je odredio Državni zavod za statistiku, od ukupno 745.486 prikupljenih potpisa birača, koje je prebrojalo Ministarstvo uprave, procijenjeno je da vjerodostojnih potpisa birača ima 708.713, izvijestio je državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić.
Sabor sada treba odlučiti hoće li raspisati referendum ili će od Ustavnoga suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja.
Nekić je izvijestio i da se, s obzirom na to da na potpisnim listama nisu navedena mjesta prikupljanja potpisa, nije moglo utvrditi jesu li se potpisi prikupljali u skladu s odredbom, kako je naveo, članka 8c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prema toj odredbi, izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma može se održavati na svakom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a organizacijski odbor dužan je pet dana prije početka izjašnjavanja policiji prijaviti mjesta na kojima će se ono održavati.
Za sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca 292,2 milijuna kuna
Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za školsku godinu 2019./2020. kojom se za to iz proračuna osigurava ukupno 292,2 milijuna kuna.
Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnoga javnog prijevoza kao i u prethodnoj školskoj godini ostvarivali bi učenici koji su u školskoj godini 2019./2020. upisali i redovito pohađaju srednju školu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima udaljenost od adrese prebivališta odnosno boravišta do adrese škole iznosi više od pet kilometara.
Učenicima koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade ili pomoći za uzdržavanje te učenicima bez roditeljske skrbi, pod skrbništvom, sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi i obiteljskih odnosa, financiralo bi se 100 posto cijene mjesečne učeničke karte.
Suglasnost HEP-u za zaduženje od 1,2 milijarde kuna i HAC-u od 400 milijuna eura uz jamstvo
Vlada je u četvrtak dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za zaduženje u iznosu od 1,2 milijarde kuna putem izdanja korporativne obveznice, dok je Hrvatskim autocestama (HAC) dala suglasnost i državno jamstvo za krediti u iznosu od 400 milijuna eura, a za refinanciranje kredita uzetog 2014. kod Deutsche Bank.
HEP će se na tržištu kapitala zadužiti izdavanjem korporativne obveznice u iznosu od 1,2 milijarde kuna, a za osiguranje adekvatne likvidnosti, podmirenja obveza HEP Grupe, financiranje investicija za 2019. te potreba djelomičnog restrukturiranja duga.
Zajednički agenti osiguranja u tom poslu su Erste&Steiermarkische Bank, Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka.
Najvećim dijelom to će zaduženje HEP iskoristit za financiranje projekata ulaganja u nove kapacitete obnovljivih izvora energije, 560 milijuna kuna, za projekte kao što su vjetroelektrana Korlat te sunčana elektrane Vis i Cres.
Oko 300 milijuna kuna HEP će iskoristiti za financiranje u ostale korporativne svrhe, iznosi od po 115 milijuna kuna planirani su za revitalizaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih kapaciteta - hidroelekrane i novi kapaciteti (SE Vrlika-jug) te modernizaciju i unapređenje mrežne infrastrukture, dok će se iznos od 40 milijuna kuna iskoristiti za unapređenje informatičke i telekomunikacijske infrastrukture.
HEP, sukladno zakonima o proračunu i o izvršenju državnog proračuna, treba Vladinu suglasnost za zaduženja veća od 7,5 milijuna kuna.
"Ugovaranje tog zaduženja na tržištu kapitala nema utjecaj na državni proračun, s obzirom da ne sadrži komponentu državnoga jamstva", rekao je na sjednici Vlade ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
HAC-u državno jamstvo i suglasnost za kredit 400 milijuna eura
HAC je, pak, dobio suglasnost Vlade i državno jamstvo za kredit u iznosu od 400 milijuna eura, čime će refinancirati kredit koji dospijeva u rujnu ove godine, a uzet je prije pet godina kod Deutsche Bank.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Vlada na početku mandata krenula u važan projekt moderniziranja i restrukturiranja cestovnog sektora.
U tom projektu dvije su važne stvari - poslovno i financijsko restrukturiranje, a današnje odluke odnose se na treći korak financijskog restrukturiranja, rekao je, podsjetivši na kronologiju zaduživanja po tom pitanju.
Tako je krajem 2017. godine izdana međunarodna euroobveznica u iznosu od 1,275 milijarde eura, ročnost od 12 godina, čime je refinanciran i otplaćen dio duga HAC-a, Hrvatskih cesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, a početkom 2018. godine s konzorcijem domaćih banaka izdan tzv. jumbo kredit, od 1,8 milijarde kuna, koji je također iskorišten za financijsko restrukturiranje.
Po Marićevim riječima, kroz ta dva instrumenta ostvarene su uštede na godišnjoj razini od 50 milijuna eura odnosno gotovo 400 milijuna kuna, kada se uzmu u obzir kamate koje su se tada plaćale.
"S ovim današnjim odlukama zaokružujemo priču, jer ovdje govorimo o jednom specifičnom kreditu koji je uzet 2014. od Deutsche Bank i koji dospjeva u rujnu, za nekoliko dana. Tih 400 milijuna eura s ovom odlukom, i suglasnosti o izdavanju jamstva, zapravo refinanciramo po značajno povoljnijim uvjetima", rekao je Marić.
Kredit će, naime, biti na 11 godina otplate, uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor te maržu od 1,6 posto.
"U odnosu na postojeći kredit koji otplaćujemo, to je gotovo 2,5 puta jeftinije, te će se ponovo ostvariti ušteda - na onih od prije 50 milijuna eura, još dodatnih 10 milijuna eura godišnje", istaknuo je Marić.
Vladinu suglasnost i državno jamstvo HAC je dobio za kredit kod sindikata banaka - Privredne banke Zagreb, Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische bank, OTP banke, Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Karlovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Imex banke, Raiffeisenbank Austria, Addiko Bank, Croatia banke te Istarske kreditne banke Umag.
