Vlada kani još više pomagati BiH, a molitvena bdijenja pred bolnicama, čini se, nisu joj uopće sporna

''Vodeći računa o potrebama te poteškoćama s kojima se susreću Hrvati u BiH'', Vlada Republike Hrvatske najavila je da će ''nastaviti jačati položaj i unapređenje kvalitete života hrvatskog naroda u BiH, konkretnim mjerama i aktivnostima kroz podršku osiguravanju uvjeta za održivi ostanak i sveukupnom razvoju svih područja na kojima žive Hrvati u BiH''.

• Ima se, može se: Vlada za poticanje zdravstva u BiH dala 40 milijuna kuna u ovoj godini

U tom cilju, razmatra se povećanje, u skladu s proračunskim mogućnostima, iznosa financijskih sredstava za programe i projekte koji su od posebnog interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, uključujući podršku projektima razvoja socijalne infrastrukture, zaštitu kulturne baštine, akademsko povezivanje, kao i projekte podrške jačanju gospodarskog rasta i ostvarivanja snažnije zaposlenosti'', poručila je, između ostalog, Vlada na zastupničko pitanje SDP-ova parlamentarca Domagoja Hajdukovića u vezi sa zaštitom interesa Hrvata u BiH.

''Vlada svojim Programom za mandat 2016.-2020. jasno odredila da je briga o Hrvatima u BiH te skrb o hrvatskim manjinama u ostalim zemljama strateška zadaća Vlade RH. U tom kontekstu Vlada dosljedno provodi odredbe Ustava RH i relevantnih zakona, koje su od značaja za ostvarivanje podrške pripadnicima hrvatskog naroda u inozemstvu. U tijeku je i postupak izrade nove Strategije o odnosima RH s Hrvatima izvan RH u čemu odnos s Hrvatima u BiH ima prioritetnu važnost i prepoznaju se aktualne potrebe s posebnim naglaskom na kontekst ostvarivanja EU perspektive BiH'', piše još Vlada i podsjeća da je Sabor usvojio Strategiju nacionalne sigurnosti RH u kojoj su ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak hrvatskoga naroda u BiH, označeni kao nacionalni interes Republike Hrvatske i jedan od strateških ciljeva.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

''Vlada Republike Hrvatske nastavit će dosadašnji angažman i diplomatske napore, u svim relevantnim međunarodnim forumima, u cilju ostvarivanja i osiguranja stvarne jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i svih građana BiH kako proizlazi iz Općeg okvirnog mirovnog sporazuma iz Daytona. Nadalje, Vlada će, u ime Republike Hrvatske, kao države članice Europske unije i NATO-a, nastaviti snažno podržavati europski i euroatlantski put BiH s ciljem cjelovitog uvođenja europskih vrijednosti u njezin pravni sustav, uz uvažavanje njezinih posebnosti'', ističu Banski dvori.

Podsjetimo, pomoć iz Republike Hrvatske BiH, koju neki zovu i svojom 'drugom domovinom', a koju Hrvatska često i izdašno pomaže na razne načine pa tako i financijski, često je na meti u Hrvatskoj. A posebno je prošli tjedan odjeknuo slučaj kada je Vlada odlučila uplatiti 40 milijuna kuna za pomoć zdravstvenom sustavu BiH, koliko je uplatila i godinu dana ranije, i to dok se domaće zdravstvo guši u dugovima, a teško bolesna djeca ne mogu dobiti lijek.

Oko molitvi pred bolnicama Vladu ne treba moliti

''Smatrate li prihvatljivim da se pred zdravstvenim ustanovama u kojima se obavljaju pobačaji obavljaju 'molitvena okupljanja' koja za cilj imaju izvršavanje dodatnog psihološkog pritiska na žene koje dolaze izvršiti takvu vrstu medicinskog zahvata? Što ćete učiniti kako bi se s takvom praksom prekinulo i hoće li se područja oko kruga bolnica i drugih zdravstvenih ustanova izuzeti od mogućnosti organiziranja prosvjednih ili 'molitvenih' okupljanja?'', upitao je SDP-ov saborski zastupnik i potpredsjednik Sabora Siniša Hajdaš Dončić Vladu.  

• Skandal u Vukovaru: netko moliteljima iz inicijative '40 dana za život' prijavljuje da žene dolaze na abortus

Objasnio je da se žene koje dolaze obaviti pobačaj još gore osjećaju zbog ''kordona pred zdravstvenim ustanovama'' i da im ljudi koji mole pred bolnicama nameću osjećaj krivnje, straha i manje vrijednosti.

No, odgovor Vlade, ako se može - osim u formalnom smislu smatrati takvim, teško da će zadovoljiti ikoga. Naime, osim što su iz Banskih dvora poručili da će na ''eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika dati ministar zdravstva Milan Kujundžić'', podsjetili su da su se ''aktivnosti molitvenih skupina uz okupljanje i molitvu ispred bolnica pojavile se 2014. godine bdijenjem ispred Kliničkog bolničkog centra 'Sestre milosrdnice' u Zagrebu''. 

''Svake godine okupljanja uz molitvu održavaju se ispred bolnica u većem broju gradova u organizaciji različitih udruga i u okviru inicijative '40 dana za život', koja se određuje kao ekumenska molitvena pro-life inicijativa za život, a posredno i kao inicijativa za zaustavljanje abortusa'', piše Vlada u odgovoru koji potpisuje premijer Andrej Plenković.

I zaključuju da je ''Zakonom o javnom okupljanju propisano da se mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije održavati u blizini bolnica, na način da ometa pristup vozilima hitne pomoći i remeti mir bolesnicima. Održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda može rješenjem zabraniti ministar unutarnjih poslova i to ako su ispunjeni uvjeti za zabranu iz Zakona''.