O činjenici da se radi o političkoj odluci najzornije pokazuju primjeri Bugarske i Rumunjske. Obje zemlje već šest godina ispunjavaju tehničke kriterije, ali još uvijek nisu postale dio schengenske zone, piše Novi list.
Nedavno je i njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere izjavio kako "Njemačka ne želi da se schengenskoj zoni u bliskoj budućnosti pridruže nove zemlje", što je bila njegova reakcija na planove predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera.
Vodeći austrijski političari iz različitih stranka također su izrazili slično stajalište te su odbacili Junckerov plan širenja eurozone.
Naglasak na hrvatskoj diplomatskoj mreži
Čak i ako Hrvatska uspije riješiti sve tehničke poteškoće oko ulaska u Schengen, ostaje dodatni posao uvjeravanja drugih zemalja članica da daju "zeleno svjetlo" za ulazak Hrvatske.
Navodno je hrvatska diplomatska mreža već dobila naputke da se mora maksimalno angažirati i komunicirati sa zemljama domaćinima, kako bi im prenosili točne i pravodobne informacije o tome što sve Hrvatska čini kako bi bila spremna za Schengen.
Svrha tih aktivnosti diplomata je prevenirati moguće blokade država članica, a kad budu ispunjeni svi tehnički kriteriji, krenut će se u "diplomatsku ofenzivu prema državama članicama".
Iz neslužbenih razgovora s izvorima bliskim vladi, doznaje se kako će se diplomati orijentirati na poruku da je "hrvatsko uključivanje u Schengen u interesu cijele Europske unije, a ne samo Hrvatske".
Koje bi zemlje mogle blokirati Hrvatsku?
No, već se sada predviđa koja bi zemlja Hrvatskoj mogla stvarati probleme. Riječ je, naravno o Sloveniji i to, ponajprije zbog graničnog spora i presude o arbitraži koju Hrvatska ne priznaje.
"Ne treba to gledati isključivo kao poruke Hrvatskoj", tvrde hrvatski diplomatski izvori u razgovoru za Novi list, aludirajući na nesklonost pojedinih članica EU-a da u Schengen puste Bugarsku i Rumunjsku.
Oko ulaska Hrvatske u Schengen je optimističan i SDP-ov saborski zastupnik Joško Klisović, član odbora za europske poslove i za vanjsku politiku koji smatra da Hrvatska ne bi trebala imati problema "ako ispunimo uvjete i dokažemo da smo u stanju braniti schengensku granicu".
Što Hrvatska može učiniti ako dođe do blokade?
No, on se ne slaže s vladinom strategijom koja će osmišljenim diplomatskim aktivnostima pokušati prevenirati eventualnu blokadu Hrvatske.
"Blokade su političke krize u kojima je diplomacija samo jedan od instrumenata za njihovo rješavanje", rekao je Klisović.
Prema njegovu mišljenju, u tim slučajevima, ključnu ulogu ima državni vrh.
Nedavno je o ulasku Hrvatske u Schengen progovorio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je u Bruxellesu rekao da će Hrvatska sljedeće godine biti tehnički spremna za ulazak.
“Mi pozdravljamo taj važan politički signal, koji do sada nije bio tako javno i precizno izrečen od predsjednika Europske komisije. Hrvatska u odgovarajućim institucijama radi sve na tome, a ministarstvo unutarnjih poslova je najviše angažirano u ispunjavanju tehničkih kriterija. Ja sam u raspravi pozdravio tu odluku i rekao da će Hrvatska u narednom razdoblju ispuniti sve nedostatke kojih je možebitno bilo i dogodine biti spremna u tehničkom smislu prezentirati svoju spremnost u zaštiti vanjskih granica EU-a”, zaključio je ministar.
