U dvije godine Vladine mjere 'Biram Hrvatsku', u domovinu se vratilo 298 ljudi, većinom građevinskih radnika iz Njemačke, javlja RTL Danas.
"Mislim da mi to ne bi bio razlog, 200 tisuća kuna bi bilo ok za nekoga tko se već odlučio vratiti, pa kao poticaj. Ili možda za studente koji se vraćaju u Hrvatsku, pa da im to bude poticaj da ostanu. Ali izgraditi čitav novi život i krenuti ispočetka, mislim da to nije neka velika cifra i zato ne bih“, kaže Petra Gruica, Hrvatica s adresom u New Yorku.
Da to misle i iseljeni Hrvati - pokazuju i podaci HZZ-a. Od 2022., odnosno početka provođenja mjere, iz inozemstva se vratilo 298 ljudi. A u najvećoj mjeri su se vratili u Osječko-baranjsku županiju, njih 44, nešto manje u Brodsko-posavsku, 31 osoba, te u Grad Zagreb gdje je došlo 28 povratnika. Većina ljudi došla je iz Njemačke - njih 216! Moglo bi se reći da je bilo i uspješnijih mjera.
"Ta mjera nije polučila nikakav rezultat, ozbiljnijeg povratka po toj mjeri nije bilo. Ja bih čak rekao da je to servirano hrvatskoj javnosti zbog ostavljanja dojma. I nakon onih prvih rezultata popisa stanovništva 2021. koji su bili katastrofalni, pa eto da se pošalje poruka koja zapravo nije strateška poruka vezana za povratak iseljeništva“, zaključuje demograf Stjepan Šterc.
Vratili su se uglavnom građevinari - njih 163. Ima tu nešto i prerađivačke industrije u kojoj se samo zaposlilo 28 osoba i 23 zaposlenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Demografske mjere trebale bi se temeljiti na zadržavanju stanovništva, a ne vraćanju onih koji su otišli.
"Generalna klima kada bi se malo popravila, možda bi zadržala više ljude tu, znači neka generalna klima", smatra Marin Pešić iz Zagreba, dok Toni Runjić dodaje: "Radna mjesta, to je najvažnije. I veće plaće, tako je. Subvencije, ako imaju dvoje ili više djece, definitivno.“
Od ulaska Hrvatske u Uniju, 400 tisuća ljudi je odabralo neku drugu zemlju za život. Mjera "Biram Hrvatsku" se nastavlja i u 2024., a do sada ju je iskoristilo manje od 300 povratnika.
