Arbitražni postupak koji je u Washingtonu pokrenuo MOL protiv Hrvatske još je u tijeku i čeka se odluka, a Hrvatska je u svim arbitražnim postupcima pokrenutim protiv nje temeljem ugovora o zaštiti ulaganja sa članicama EU-a ili Ugovora o energetskoj povelji uložila prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu, odgovorili su u srijedu iz Vlade.
Mađarski MOL je krajem 2013. pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu pokrenuo arbitražni spor, prigovarajući Hrvatskoj da nije ispoštovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka.
Financijski dio zahtjeva MOL-a u tom postupku težak je oko milijardu američkih dolara, što je stara informacija koja je još u siječnju 2017. objavljena u specijaliziranom časopisu CEE Legal Matters u sklopu izvještaja o arbitražnim postupcima, navodi se u odgovoru Vlade.
„Tijekom četiri održana ročišta hrvatska strana iznijela je svoje argumente pobijajući da je svojim diskriminatornim, arbitrarnim i netransparentnim postupanjem nanijela štetu investiciji MOL-a u INA–i te su naša očekivanja da će oni i biti uvaženi”, kaže se u odgovoru Vlade.
MOL nije pretrpio nikakvu štetu
Iz Vlade pritom ponavljaju stav Hrvatske - „MOL nije pretrpio nikakvu štetu, već je naša država ta koja je oštećena ugovorima koji su plod koruptivnog djelovanja”.
„Rasprava pred Arbitražnim sudom je završila u srpnju prošle godine i sada smo u fazi čekanja odluke Arbitražnog suda. To je proces koji može potrajati i godinu dana ili više kada se radi o kompleksnim postupcima. S obzirom na fazu postupka, nije moguće iznositi više detalja”, stoji u Vladinom odgovoru.
Pritom se podsjeća da je hrvatska Vlada prihvatila Izjavu EU-a o pravnim posljedicama presude Suda Europske unije u predmetu Achmea i o zaštiti ulaganja u Europskoj uniji kojim se utvrđuje da za investicijske sporove između država članica ne može biti nadležan sud izvan EU-a.
„Slijedom toga, u svim arbitražnim postupcima koji su pokrenuti protiv Hrvatske temeljem ugovora o zaštiti ulaganja s državama članicama EU-a ili Ugovora o Energetskoj povelji uložen je prigovor nenadležnosti Arbitražnog suda u Washingtonu”, stoji u odgovoru Hini koji potpisuje glasnogovornik Vlade Marko Milić.
Sporazumi protivni ugovorima EU-a
Podsjetimo, u siječnju su se sve članice EU-a obvezale da će raskinuti bilateralne sporazume o zaštiti ulaganja koje su međusobno potpisale, a većina njih, točnije 22 članice, obvezala se da će poduzeti mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu, slijedom presude Suda EU-a iz ožujka prošle godine.
Prema toj presudi, bilateralni sporazumi o zaštiti ulaganja između zemalja članica EU-a koji predviđaju arbitražu kao način rješavanja sporova između članica, protivni su ugovorima EU-a. Odluka Suda EU-a donesena je u slučaju tužbe nizozemskog osiguravajućeg društva Achmea protiv Slovačke.
Članice su u siječnju potpisale su izjavu o pravnim posljedicama presude u slučaju Achmea.
"Kao što je Komisija dosljedno tvrdila, mehanizmi za rješavanje sporova koji su predviđeni tim ugovorima kao i njihova primjena unutar EU-a ugovora o energetskoj povelji nisu kompatibilni s pravom EU-a i diskriminiraju investitore u EU", objavila je tada Komisija, pozdravivši potpisivanje izjave.
Komisija je pozdravila i "činjenicu što se većina država članica obvezala poduzete mjere kako bi osigurale da se ugovor o energetskoj povelji ne može koristiti kao temelj za arbitražu među investitorima i zemljama članicama EU-a".
Među tom većinom nije i Mađarska, koja je na temelju toga ugovora pokrenula arbitražni postupak u slučaju INA-MOL u Washingtonu.
Sedam arbitražnih postupaka protiv Hrvatske
Stalni predstavnik Mađarske pri EU-u potpisao je zasebnu izjavu, u kojoj se kaže da će mađarska vlada raskinuti sve bilateralne sporazume o zaštiti investicija zaključene s drugim državama članicama bilo kroz multilateralni sporazum ili bilateralno ako se obje strane slože da je to brže. Međutim, Mađarska smatra da se presuda u slučaju Achmea odnosi samo na bilateralne sporazume o zaštiti investicija, a ne i na klauzulu o arbitraži u ugovoru o energetskoj povelji.
Inače, uz postupak koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske, pred ICSID-om u Washingtonu u tijeku je još sedam arbitražnih postupaka protiv Hrvatske, među kojima su i četiri tužbe banaka zbog slučaja švicarski franak.
