Sisačko-moslovačka županija izvukla je iz EU fondova 4,8 milijuna kuna samo za izradu pripremne dokumentacije i projekta 'Baština Zrinskih - budućnost Banovine' koji bi treba Gvozdansko i taj cijeli kraj dovesti na turističku kartu Hrvatske i revitalizirati kraj, piše tportal.
Slavna prošlost
Naime, Gvozdansko u kojem danas živi nekoliko desetaka stanovnika poznato je po ruševini nekadašnje utvrde najpoznatije hrvatske plemićke obitelji Zrinski. Projekt koji bi trebao revitalizirati kraj uključuje obnavljanje južne kule Starog grada Zrina, u kojoj će se nalaziti digitalni prikaz povijesti obitelji Zrinski, kao i izložbeni i galerijski prostor. Na padinama koje okružuju utvrdu bit će postavljena žičara, kao i roller coaster.
Multimedijalna dvorana namijenjena održavanju koncerata i manifestacija koje se trenutno održavaju na otvorenom kraj grada Zrina uredit će se u obnovljenoj crkvi sv. Marije Magdalene.
Visoka peć za preradu željezne rude obnovit će se u kompleksu Bešlinec kao prezentacijski prostor, dok će u ostalim objektima digitalno prikazan proces obrade ruda. Kao najveći lokalitet Bešlinec ćeuključivati razne druge sadržaje kao što su smještajni i ugostiteljski kapaciteti, edukacijski prostori, info centar, igralište za djecu…
Podrška projektu
Natječaj za izradu projektne dokumentacije za ovaj projekt podijeljen je u devet grupa, te su za gotovo sve stigle ponude osim za izradu dokumentacije i projekta roller coastera i žičare
"Apsolutno podržavamo projekt, jer tu su radna mjesta, turistički potencijal... To su građevine pod kulturnom zaštitom", kaže Nikola Arbutina, načelnik općine Dvor koji je u javnosti poznato kao mjesto gdje bi moglo biti odlagalište radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško.
Gvozdansko je poznato i kao hrvatski Alamo, mjesto gdje su tijekom ledene zime prije 450 godina hrvatski odbijali predaju pred turskom vojskom. Njihova hrabrost zadivila je čak i turskog Ferhat-pašu. Naime, branitelje Gvozdanskog, su našli izgladnjele i smrznute.
Depopulacija
Arbutina tvrdi da je novac osiguran, ali da je nemoguće odrediti koliko će realizacija u konačnici koštati s obzirom na to da je osiguran tek za projektnu dokumentaciju.
"Naš je kraj depopulacija pogodila mnogo više. Bili smo zahvaćeni ratom, a najveći odljev stanovništva bio je 1991. i 1995. Dio stanovništva koji se vratio nije se dobro snašao i sad traje drugi odljev", objašnjava načelnik općine kojemu se ne sviđa percepcija koju mnogi imaju o njegovom kraju da su siromašni i da im treba pomoć.
"Nisam tog stava. Stava sam da se prirodni resursi trebaju staviti u funkciju lokalnog stanovništva i onda ćemo biti bogata općina. Šume, recimo, kojih kod nas ima puno", zaključuje Arbutina, piše tportal.
