Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske održao je u Dvoru dvodnevnu javnu raspravu u ovoj temi, na kojoj je poručio kako bi se sve moglo "upakirati u jedan potpuno siguran sustav".
"Pa to je zatrovanje do kraja i što ima narod onda da se bavi poljoprivredom, koje više neće biti. Neće biti ni voćarstva ni pčelerastva", smatra Stevan Nišević iz Dvora.
"Jučer su bili ovi iz Novog Grada, ima podrška i iz Kostajnice isto. Nije u pitanju samo Dvor već čitava županija", kaže Dobrivoje Dragišić iz Dvora.
Otpad iz Nuklearne elektrane Krško i Instituta Ruđer Bošković mogao bi se uskladištavati u vojarni Čerkezovac, tri kilometra udaljenoj od granice sa BiH.
"Ako ga smjestite na trokut u vrh prema granici tako da 70 posto utjecajne zone bude na teritoriji druge države, onda mi to doživljavamo kao nekorektan čin susjedne države", objašnjava Edin Delić, profesor Sveučilišta u Tuzli.
Hrvatska se obavezala da će ekološki prihvatljivo riješiti problem skladištenja postojećeg radioaktivnog otpada, stav je Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske.
"Moramo dokazati da aktivnosti koje se provode u Hrvatskoj ne ugrožavaju teritorij BiH. To je naša obaveza, ali isto je tako pravo Republike Hrvatske da na svom teritoriju provoditi aktivnosti onako kako misli da je najbolje", objašnjava Saša Medaković iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske.
Ali suvremeni sigurnosni uvjeti skladištenja ne ulijevaju nadu stanovništvu sa ovog prostora.
"Mi znamo i da je nuklearna elektrana u Černobilu bila sigurna, kao i Fukušima u Japanu, ali mi nikada ne možemo predvidjeti neku prirodnu katastrofu koja to sve može dovesti u pitanje", stav je Snježane Railić, načelnice Novog Grada.
Prihvaćanje lokalne zajednice značilo bi i financijske koristi koje bi godišnje bile 10 puta veće od općinskog proračuna. Zbog toga neki i sumnjaju u lokalnu vlast Dvora.
