U najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda na bolničkim odjelima u 2021. godini liječeno je 629 776 pacijenata koji su u bolnici boravili 4 890 967 dana što znači da je prosječna dužina bolničkog liječenja bila 7,7 dana. U usporedbi s godinom ranije u bolnicama se liječilo gotovo 130 tisuća pacijenata više, piše Jutarnji list.
No, još uvijek nije postignuta razina pretpandemijske 2019. godine. Tada je u bolnicama bilo hospitalizirano 715 639 pacijenata, odnosno 100 tisuća više nego lani, a ostvarili su 5,8 milijuna dana bolničkog liječenja. Dakle, milijun više nego 2021. godine. Lani je, piše Jutarnji list, znatno povećan broj liječenih u dnevnim bolnicama u odnosu na 2020. godine što je razumljivo s obzirom na zatvorenost svih bolničkih odjela tijekom 2020. godine, ali i u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu.
Dijelom to treba zahvaliti, piše Jutarnji, povećanom otvaranju dnevnih bolnica u kojim se uspješno rješavaju zdravstveni problemi, primjerice u jednodnevnim kirurgijama što je osobito značajno za onkološke pacijente koji trebaju kemoterapiju ili zračenje. Bilo je za očekivati da će povećanje krevetnih kapaciteta dnevnih bolnica znatno smanjiti broj stacionarnih dijelova bolnica, ali to se zasad ne događa. Naime, pretpandemijske 2019. hrvatske su bolnice imale 23.221 krevet, a lani 22.618, što je, istina, mali pad, ali radi se padu broja kreveta u Zagrebu jer je dio objekata gotovo svih bolnica stradao u potresu. Dokaz je i to što broj kreveta na jednog liječnika stagnira na oko 3,5. Da imamo višak kreveta, govori i prosječna iskorištenost posteljnih kapaciteta bolnica koja je lani bila 59,24 posto. Istodobno broj liječnika u bolnicama raste pa je tako u njima lani radilo 7406, godinu ranije 7181, a u pretpandemijskoj godini gotovo 300 manje ili 7117. U zdravstvu je lani ukupno zaposleno gotovo dvije tisuće novih djelatnika, a od 2016. do 2021. više od 9000, piše Jutarnji list.
Službene su to brojke koje izazivaju pitanja na kojima godinama nema odgovora. Jutarnji list piše da se više od trećine liječenih u bolnicama prošle godine liječilo u zagrebačkim bolničkim ustanovama. Od 629.776 bolničkih pacijenata 2021. godine u dva zagrebačka KBC-a i dva KB-a te četiri klinike liječilo se njih čak 213.361.
Doda li se tom broju i oko 150.000 liječenih u tri KBC-a (Split, Osijek, Rijeka), razvidno je da se u samo 13 bolnica hospitalizira više od pola hrvatskih pacijenata, dok ostalih 49 godišnje liječi 266.415 akutnih i kroničnih pacijenata, pokazuje i izvješće HZJZ-a.
Koliko je to rasipanje i sredstava, ali i kadrova, pokazuje činjenica da je prema tim brojkama prosjek za 49 bolnica 5437 "ležećih" pacijenata godišnje ili 15 dnevno!
Da Hrvatska ima neprimjereno velike bolničke kapacitete u odnosu na broj stanovnika, potvrđuje upravo objavljena konačna brojka Hrvatskog zavoda za statistiku po kojoj imamo 400.000 stanovnika manje nego prije deset godina, piše Jutarnji list.
