U moru najava poskupljenja i inflacije - doznajemo da i nije sve baš tako crno.
Hrvatsko gospodarstvo ove će godine rasti više od 8 posto. Točnu procjenu premijer će objaviti idućeg tjedna, a po brojkama znatno će bit premašen za ovu godinu određen cilj rasta od BDP-a od 5.2 posto.
Bolje ekonomske rezultate od očekivanih možemo zahvaliti boljoj turističkoj sezoni i blagim mjerama.
A kako će se rast gospodarstva reflektirati na poduzetnike i građane?
Za jesenjih kiša hrvatska ekonomija još osjeća utjecaj vrućeg ljetnog sunca i velikog broja turista koje je ono privuklo na obalu s vrlo blagim epidemiološkim mjerama. Odlična turistička sezona i probuđeno gospodarstvo podižu očekivanja godišnjeg rasta BDP-a dosta iznad procijenjenih 5,2 %.
"Očekujemo da bi ove godine stopa gospodarskog rasta trebala biti najmanje osam posto, odnosno preko 8 posto. To su uistinu ohrabrujuće brojke, što znači da bi se Hrvatska vrlo brzo mogla vratiti na razine BDP-a koje je imala 2019. godine", kaže posebni savjetnik premijera za ekonomska pitanja Zvonimir Savić.
Hrvatska je 2018. i 2019. bilježila godišnji rast BDP-a od 2,8 i 2,9 posto. Pandemija uzrokovana COVID-om strmoglavila ga je prošle godine za 8,4 posto. Neznatan pad zabilježen je i u prvom kvartalu ove godine, ali je zato u drugom kvartalu zabilježen najveći kvartalni rast u povijesti od 16,1 posto. Ministarstvo financija je proračunsku procjenu za ovu godinu postavilo na kozervativnih 5,2 posto, ali nove procjene kažu više od 8 posto što bi Hrvatsku svrstalo među zemlje s najbržim rastom u Europi.
"To je naravno posljedica i dobrih makroekonomskih pokazatelja, i dobre sezone, proizvodnje, trgovine na malo, građevinskog sektora, turizma i očekujemo da će se taj trend nastaviti", poručuje Savić.
Velika prilika
Ove brojke nisu iznenađenje, kažu stručnjaci, ali upozoravaju da je veliki rast generiran velikim padom gospodarstva. A ekonomske brojke su i dalje vezane za epidemiološke.
"Bila je niža baza prošle godine, tako da i tih 8 posto u konačnici dobar dio čini i nadoknađivanje onog što smo izgubili prošle godine. Ipak, mislim da zbog opet pojave pandemijskih okvira za konačnu ocjenu cijele godine ćemo ipak morati malo pričekati", kaže ekonomski analitičar Hrvoje Japunčić.
Ipak, rast gospodarstva poduzetnici ne osjećaju, misle u Udruzi Glas poduzetnika.
"Osjeća se učinak inflacije, naručito među proizvođačima kojima raste cijena sirovine, usporeni su lanci nabave pa dolazi do kašnjenja, isto tako svjedočimo sve većoj cijeni energenata", govori Branka Prišlić.
A koje će benefite dobrih makroekonomskih trendova osjetiti građani?
"Trebalo bi se evolvirati u smislu dohodaka. Jer dobar dio dohodaka je na neki način vezan ugovorima uz povećanje BDP-a s jedne strane, a s druge strane inflacijom", kazao je Japunčić.
Iz vlade kažu da se odgovorna financijska politika već manifestirala na živote građana.
"Prosječna plaća je iz godine u godinu rasla otprilike 2 do 3 posto realno. Mjere očuvanja radnih mjesta i povećanja zaposlenih dali su rezultate, u 9. mjesecu ove godine imali smo oko 1 600 000 osiguranika. Zadnjih desetak godina u tom mjesecu nismo toliko imali", poručuje Savić.
Ipak, sve to nas još uvijek svrstava među najsiromašnije zemlje Europske unije. Velika prilika se nudi novcem iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, te višegodišnjeg financijskog okvira. Hoćemo li uhvatiti korak sa zapadom, ovisit će o spremnosti Vlade da taj novac i iskoristi.
