Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je večeras u RTL Direktu.
Hrvatska je imala ludu sreću da nije među 70 zemalja gdje su se pojavili novi sojevi ili samo ne znamo da je stigao?
Ne znam koliko smo imali ludu sreću, ali znam da smo poduzeli sve, uključujući i mjere na granicama, kako taj novi soj ne bi došao. Još u prosincu prošle godine britanski Konzorcij za istraživanje genoma virusa Covid-19 je detektirao da postoji više varijanti virusa. Nama je poznata britanska B117 koja je prisutna u 45 zemalja, a u 13 zemalja postoji lokalna traznicija. Širenje tog virusa je nešto brže i stoga vjerujemo da se može prepoznati ona regija gdje je incidencija novozaraženih najveća i to bi moglo ukazivati indirektno na postojanje takvih varijanti virusa. Postoji i južnoafrička koja je prsutna u 11 zemalja i nekim našim susjednim. Sve to tjera na dodatni oprez. Sve te elemente uzimamo u obzir kod određivanja mjra. Nema jasnih podataka da u Hrvatskoj postoji tako neko žarište u kojem bi se infekcija brže širila i tako indirektno ukazala na prisutnost novih varijanti. No, to jedino možemo doznati sekvenciranjem i upravo se prilagođavamo potrebi tog sekvenciranja. Angažirali smo brojne zdravstvene i znanstvene kapacitete ne bi li upogonili isto. A i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti će za Hrvatsku i sve ostale europske zemlje osigurati sekvenciranje za 200 uzoraka tjedno. Oni preuzimaju i trošak transporta i evalluacije. Klinički parametara koji bi na tako nešto ukazivalo nemamo.
Znate li u čemu je tajna slovenskog neuspjeha?
Nisam upoznat s detlajima njihove epidemiološke situacije. Jasno je da univerzalnog recepta za rješavanje epidemije nema. Iz dana u dan potrebno je evaluiraqti brojne parametre, medicinske i nemedicinske, i balansirati između mjera usjerenih očuvanju zdravlja i usmjerenih očuvanju ekonomskih aktivnosti. Taj balans je izrazito teško naći. Vjerujem da je u tome uzrok. Vjerujem da su Sloveni jednako odogovrni kao i Hrvati u zadnje vrijeme pokazuju iznimnu, osim nekih primjera, odgovornost što zajedno s mjerama je polučilo ovu situaciju u Hrvatskoj.
Hoćete li evaluirati neke nelogične stvari - velika gužva na Sljemenu i vikendom u toplicama i drugo?
Sve što je određeno kroz mjere ima nekakvog smisla. No, sveukupno poštivanja i nepoštivanje mjera predstavljaju spektar u epidemiji. To nije tipično samo za Hrvatsku nego za sve europske zemlje. I u drugim zemljama se rađaju nelogičnosti. Kada govorimo o kavi za van za kafiće i benzinske pumpe. Jesu li benzinske pumpe mjesto za druženje, razgovor i sjedenje? Nisu, one su za točenje benzina, a možemo uzeti i kavu za van, ali nakon toga idemo i odlazimo.
No, u gradu u slastičarnici se može uzeti kava pa pred njom stoji 20 ljudi s kavom. Zašto on smije, a oni iz kafića ne smiju? Hoćete li 15. veljače neke od tih stvari revidirati da imaju više smisla?
Vjerujem da će epidemiološka situacija i dalje biti stabilna i da neće doći do pojave novih žarišta ili varijante i da ćemo moći evaluirati sve te elemente i dalje polako relaksirati mjere. Međutim, iznimno oprezno jer mjesta nestrpljenju nema. Iznimno promišljeno i polako sve dolazi u obzir. Nikome od nas nije cilj restriktivno djelovati. Djelujemo na one segmente života za koje epidemiološka struka procjeni da su rizični.
Danas je bilo razgovora i o sprovodu Miroslava Tuđmana na kojem je očito bilo više od 25 ljudi. I vi ste bili na sprovodu. Koji je vaš odgovor na kritike da nije trebalo biti toliko ljudi?
Zahvalio bih Gradskim grobljima na organizaciji tog pogreba jer je sve bilo po epidemiološkim mjerama i pravilima Gradskih grolja za pogrebe u vrijeme Covid epidemije. Sam lijes je doveden pogrebnim vozilo na samu grobnicu prije početka pogreba. Postojali su odjeljeni odjeljci s trakama na adekvadnoj udaljenosti za obitelj, dužnosnike, članove Sabora, za vojsku, Generalski zbor. Oni su imali ograđen prostor koji je bio dovoljno udalje. I između svakog pojedinca je postojala distanca, nosile su se maske, nije bilo fizičkog kontakta i Gradska groblja su tako omogućila pridržavanje epidemioloških mjera.
No, drugi će reći da su i njima neki umrli pa svejedno nije moglo biti više od 25 ljudi...
Na ovaj način mislim da je bilo moguće jer svi koji su bili znaju da su na nekoliko punktova bili čuvari i redari iz Gradskih groblja koji nisu dozvoljavali pristup osobama za koje to nije bilo predviđeno. A sami ti punktovi su bili odvojeni.
Zašto je, da sam se cijepila dvaput ne mogu normalno prijeći granicu nego opet moram na test. Kada će se to razriješiti. Danska i Švedska govore da će imati spremne Covid putovnice.
To ima smisla i imat će još više smisla u budućnosti ako će ova epidemija dugo trajati. No, u ovom trenutku kada je procjepljenost relativno niska, to i nema previše smisla. Jet takva putovnica je namijenjena identifikaciji zaštićenih, a njih je sada malo i rađa diskriminaciju i stigmatizaciju. Kada bi sada počela izdavati takva Covid putovnica, mlađe osobe, koje su na kraju reda za cijepljenje, bile bi diskriminirane. Ne bi mogle putovati, sudjelovati na koncertima ili izložbama. Ili drugim priredbama koje bi zahtijevale takvu Covid putovnicu. Ako će ugroza dugo trajati vjerujem da će i to doći na red. No, na razini EU-a mora se nači regulativa koja će ta etička i pravna pitanja riješiti i omogućiti funkcionalnost. S obzirom da je Hrvatska turistička zemlja, mislim da je za nas to posebno važno jer nam je iznimno bitna sigurnost onih koji dolaze k nama na ljetovanje.
Hoće li se situacija s brojem cijepljenih polako početi popravljati i u Hrvatskoj? U utorak nam stiže cjepivo AstraZenece. Koliko doza stiže i jeste li zadovoljni sada s tim dogovorom?
Ovaj puta je to znatno bolje. AstraZeneca se obvezala isporućiti 154.966 doza u četiri tranše do kraja mjeseca. To bi trebalo biti dovoljno za naše planove. No treba vidjeti i što će biti s drugim proizvođačima - ne samo Hrvatska nego i Europska komisija, pokušava postići...
Rusko i kinesko cjepivo dolaze u obzir? Hoćemo li i mi dobiti i tražiti?
Učinkovitost i sigurnost su na prvom mjestu. Vlada RH ne može dozvoliti primjenu nesigurnog cjepiva. Istina je da je europska regulativa iznimno zahtjevna, ali isključivo iz razloga sigurnosti. U trenutku kada rusko i kinesko cjepivo budu evaluirani po EMA-i, nema nikakvog problema da oni budu i na hrvatskom tržištu. Bez kliničkih dokaza da je cjepivo i učinkovito i sigurno, ne možemo razmišljati o cjepljenju. A i ruske zdravstvene vlasti kao i kineski proizvođači imaju mogućnost aplicirati na EMA-u i već jesu. Prema nekim mojim spoznajama dolazi u obzir da se čak tijekom travnja rusko cjepivo odobri. I u tom slučaju ćemo poduzeti sve da ga osiguramo za naše građane.
Dolazi li u obzir da se uzima samo jedna doza, kao što su to činili Britanci?
EMA određuje pravila, a ona tvrdi da je ne. No, određeni imunitet se stječe i nakon prve doze. Niži je nego se postiže imunitet nakon docjepljivanja, ali nije toliko velik. Znači, ima neke logike u tome, kao što razmišljaju Britanci, prvu dozu dali svima jer na taj način postiže određena doza, ali taj imunitet niti je tako dugog trajanja niti je toliko velik kao i prilikom docjepljivanja. I to treba uzeti u obzir. Vjerujem da nakon odobrena AstraZenecinog proizvoda od strane EMA-e i nakon razgovora s ostalim proizvođačima, da ćemo se vratiti u one nekakve ranije tračnice promišljanja o cijepljenju i da će to ići dobrim tijekom.
Spominjalo vas se kao kandidata za gradonačelnika Zagreb...
Zdravstvo je moj sektor. Imamo puno stvari koje moramo riješiti osim korone.
