Od ponedjeljka, 15. studenog, u Hrvatskoj će na snagu stupiti odluka o uvođenju covid-potvrda u javnim i državnim službama, odnosno za obavljanje poslova i djelatnosti za sve javne i države službenike te službenike i namještenike u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, ali i zaposlene u školama.
Izv. prof. dr. sc. Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga Pravnog fakulteta za Slobodnu Dalmaciju komentirao je uvođenje novih mjera. "Moj je stav neka se ljudi cijepe, a oni koji se ne žele cijepiti i nisu preboljeli covid-19 bolest, neka se testiraju", poručio je, dodajući da je "društveno pristojno da se ljudi sadržajno pridržavaju uputa i odluka Stožera i ne ulaze u eskapade o svojim pravima i slobodama, sve kako ne bi izgubili egzistencijalnu zaštitu u vidu radnog odnosa".
'Nisam Vidoviti Milan'
"Za sve druge mogu samo reći da nisam 'Vidoviti Milan', bavim se radnim pravom, a ne gatanjem iz taloga kave, i ne mogu predvidjeti kakve mogu biti odluke sudova.
Može proteći četiri, pet, šest godina dok pitanje sankcija, poput otkaza ili, eventualno spominjanih, suspenzija i ustezanja plaća, zbog neposjedovanja covid-potvrda ili netestiranja dospije na Vrhovni i Ustavni sud. O tome riziku trebaju razmišljati oni koji budu odbijali pokazati covid-potvrde ili se testirati", upozorio je Gotovac.
Oni koji ne posjeduju covid-potvrde morat će se testirati, a ono će zasad biti na račun državnog proračuna.
Posljedica odbijanja predočenja covid-potvrda i testiranja mogu biti opomene, pa čak i otkazi, a sadašnji Zakon o radu predviđa institut redovitog otkaza ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem kao i izvanredni otkaz ugovora o radu. Gotovac je pojasnio kolike su šanse radnika da, u eventualnom kasnijem sudskom postupku, dobije zadovoljštinu u vidu presude za nezakoniti otkaz.
'Država je odavno trebala riješiti ovo pitanje'
"Najprije želim reći kako se sadržajno slažem s onim što država u ovom trenutku poduzima, jer pandemija koronavirusa nije gripa i imamo strahovito visoke brojke umrlih. Također, savjetovao bih radnicima da se ne oslanjaju ni na kakve Facebook inicijative, jer im veću zaštitu u tom smislu mogu pružiti sindikati.
Međutim, kao i ustavna stručnjakinja prof. dr. Sanja Barić, smatram kako je država sva ova pitanja trebala odavno riješiti posebnim zakonom jer se onda ne bi moglo dogoditi da poslodavci nemaju točne informacije kako postupati u ovakvim situacijama, a radnici vjeruju da mogu izbjeći moguće vrlo nepogodne posljedice po njihov radni odnos", kazao je.
"Da smo imali poseban zakon u kojemu bi bio točno naveden hodogram postupanja, razlozi i načini zašto se ograničavaju prava i slobode u uvjetima pandemije, je li, kako i kada cijepljenje obvezno i kakve u suprotnom mogu biti posljedice, pomogli bismo i poslodavcima i radnicima da znaju kako raditi i što ih čeka. Dakle, imali bismo ustavno-pravno prihvatljiviji akt koji bi i sadržajno bio jasniji i izričitiji u pogledu prava i obveza pojedinaca", poručio je stručnjak za radno pravo, dodajući da na ovaj način moramo čekati najprije odluku Ustavnog suda o ustavnosti odluke Stožera, a potom će se kao dio pojedinačnih sudskih sporova o zakonitosti otkaza još jednom propitivati može li se obveza prezentiranja covid-potvrda interpolirati u radne odnose i može li otkaz ugovora o radu biti sankcija za njihovo neposjedovanje.
"Dok to dođe na Vrhovni sud, a potom i Ustavni sud, može proći više godina, do tada ćemo imati neizvjesnost ishoda, a na kraju možda i troškove", ponovio je.
'Ljudi moraju znati kako ti procesi mogu trajati godinama'
Dodao je kako onaj koji ne želi predočiti covid-potvrde ili se testirati formalno može podnijeti zahtjev za zaštitu prava i tužbu "jer mu je onemogućeno ustavno i zakonsko pravo na rad, a u slučaju da dobije otkaz i tužbu povodom istog jer mu je poslodavac zapravo branio da dođe na posao".
Ipak, kazao je da je prije moguće da će Ustavni sud podržati stajalište da su covid-potvrde ustavne. "Isto tako, intuitivno mislim kako će i sudovi, pod pritiskom težine vala pandemije, podržati i mjere i otkaze zbog nepridržavanja mjera. Naravno, kao što sam rekao, nisam 'vidoviti Milan' i ne mogu tvrditi što će biti u budućnosti, ali ljudi moraju znati kako ti procesi mogu trajati godinama", istaknuo je, dodajući da bi sva spomenuta pitanja bilo najbolje urediti posebnim zakonom.
'Mnoge se stvari rade po diktatu'
Na kraju je poručio da kao stručnjak za radno pravo "profesionalno i ljudski" osjeća određenu agresiju na radno pravo te uočava strukturalne probleme u odnosu države i vlasti prema društvenoj ugrozi.
"U ovoj epidemiji prvo je stradala pravna država i vladavina prava. Mnoge stvari ne rade se stručno i znalački, nego po diktatu. S druge strane, stradala je humanost i solidarnost sa žrtvama, osobito starima, nemoćnima, bolesnima, s onima koji se iz raznih razloga ne mogu cijepiti. To ne može biti dobro niti za društvo niti za pojedince", upozorio je Gotovac.