Ustavni sud u utorak je objavio da je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatiji kao lex Agrokor, u skladu s Ustavom.
Kako se doznaje, troje sudaca, Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović priložili su izdvojeno mišljenje u kojem se ne slažu s Rješenjem, tvrde da značajan broj odredbi Zakon nije u skladu s Ustavom.
Iz materijala koje su novinari dobili prije konferencije za novinare predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića proizlazi da nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu više odredaba tog zakona čiju je ustavnost pokušalo osporiti ukupno 12 predlagatelja – fizičkih i pravnih osoba.
Sud je u ustavnosudskom postupku pribavio i pet očitovanja Vlade, kao i stručno mišljenje katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Troje ustavih sudaca dalo je izdvojena mišljenja.
Hrvatski sabor osporavani je zakon donio 6. travnja prošle godine. Prema njemu, trgovačko društvo se smatra sistemski značajnim ako zapošljava više od pet tisuća radnika i ima obveze veće od sedam i pol milijardi kuna. Zakonom je uređen postupak izvanredne uprave, čija su tijela sud, izvanredni povjerenik, savjetodavno tijelo i vjerovničko vijeće.
Cilj je zakona postići nagodbu među vjerovnicima o budućnosti poslovanja društva tako da može nastaviti poslovati na održiv i stabilan način. Vlada predlaže izvanrednog povjerenika kojeg onda odobrava i utvrđuje Trgovački sud u Zagrebu, i to ili na zahtjev samog dužnika ili na zahtjev vjerovnika, ali uz suglasnost dužnika.
Na temelju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, pokrenut je proces izvanredne uprave u Agrokoru. Povjerenikom je imenovan Ante Ramljak, a nakon njegova odlaska na toj je poziciji Fabris Peruško.
Na sjednici Vlade s koje je zakonski prijedlog upućen u Sabor premijer Andrej Plenković istaknuo je da Zakon poštuje hrvatski Ustav, nepovredivost prava vlasništva, kao i slobodnu poduzetništva,
No, nakon njegova donošenja u Ustavni sud stiglo je više zahtjeva za ocjenom ustavnosti. Prvi je, četiri dana od donošenja, podigao doktor pravnih znanosti i medijski analitičar Goran Vojković.
On smatra da je lex Agrokor suprotan članku Ustava koji poduzetničku i tržišnu slobodu opisuje kao temelj gospodarskog ustroja i propisuje da država svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Osim što smatra da lex Agrokor ostale stavlja u nejednak položaj, Vojković ističe i da bi se zakoni trebali pisati za "opće i buduće situacije, a ne za neko konkretno poduzeće".
Prijedlog za ocjenu ustavnosti podnio je i utemeljitelj i vlasnik Agrokora Ivica Todorić, tvrdeći da su njima prekršena njegova ustavna i temeljna ljudska prava.
Obrazlažući u utorak objavljenu odluku da je tzv. lex Agrokor u skladu s Ustavom, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović zaključio je da je Vlada u konkretnom slučaju bila obvezna intervenirati, jer bi u suprotnom povrijedila ustavne odredbe koje Hrvatsku opisuju kao socijalnu državu.
"Vlada bi neustavno postupila da nije intervenirala. Ovdje je obveza Vlade bila intrevenirati u skladu s Ustavom koji propisuje da je Hrvatska socijalna država", zaključio je Šeparović detaljno pojašnjavajući odluku o Zakonu.
Ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatijega kao lex Agrokor, zatražilo je ukupno 12 predlagatelja. No, Ustavni sud većinom glasova njihove je prijedloge odbio i u potpunosti uvažio pribavljenih pet očitovanja Vlade, kao i stručno mišljenje katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Izdvojena, suprotna, mišljenja dalo je troje ustavnih sudaca - Lovorka Kušan, Goran Selanec i Andrej Abramović. Po Šeparovićevim riječima Abramović smatra da za ovakvu odluku nije postojao dovoljno jak javni interes, dok Kušan i Selanec smatraju da je javni interes za donošenje zakona postojao, ali da je on nerazmjeran u odnosu na ograničenja koja zakon propisuje.
Formalni i materijalni prigovori
Osnovni prigovori na lex Agrokor, po Šeparovićevim se riječima, mogu svrstati u dvije skupine – jedni su osporavali formalnu, a drugi materijalnu ustavnost.
Među ostalim, ustavni su suci zaključili da je unatoč preporuci da se zakoni čim rjeđe donose po hitnoj proceduri u ovom slučaju bila opravdana hitnost donošenja zakona. Također, jedan od prigovora osnivača posrnulog koncerna Ivice Todorića da zakon nije donesen dvotrećinskom većinom saborskih glasova nije razmatran jer je po Šeparovićevim riječima bio irelevantan.
Što se materijalne neustavnosti tiče Ustavni sud je ocijenio da Zakon ima legitimni cilj - "zaštitu održivosti poslovanja trgovačkih društava od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku kako bi se spriječile negativne posljedice na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost Republike Hrvatske koje bi mogle proizaći iz naglog diskontinuiteta i/ili prestanka poslovanja takvih društava".
"Ustavni sud ocijenio je da Zakon, u gospodarskim i socijalnim okolnostima u kojima je donesen, zadovoljava zahtjeve koje mu postavlja ustavotvorac u svjetlu određenja Republike Hrvatske kao socijalne države i socijalne pravde kao najviše vrednote njezina ustavnog poretka , s jedne strane, i ekonomske neutralnosti Ustava, s druge strane", stoji u odluci.
Navode se i podaci da je Vlada donijela zakon kako bi se "preveniralo prelijevanje krize" u poslovanju Agrokora na cijelo hrvatsko gospodarstvo, jer je do 31. ožujka 2017. ukupan iznos blokada na računima 15 Agrokorovih tvrtki iznosio više od tri milijarde kuna, od čega je bilo naplaćeno ukupno nešto više od 321 milijun kuna. Nakon deblokade ukupno stanje na računima tih tvrtki bilo je šest kuna, opskrba maloprodajnih tvrtki bila je izrazito otežana ili u potpunosti zaustavljena, a bio je ugrožen i kontinuitet stočarske i poljoprivredne proizvodnje.
Neprikladnost postojećeg predstečajnog i stečajnog okvira
Šeparović je pojasnio i da je Ustavni sud zaključio kako nema razloga dovesti u pitanje istinitost navoda i podataka iz očitovanja Vlade o neprikladnosti postojećeg predstečajnog i stečajnog okvira te o prikladnosti osporenog Zakona za ostvarivanje legitimnog cilja, prikazanog i kroz učinke njegove primjene na primjeru koncerna Agrokor.
Što se tiče prigovora u vezi s ograničenjem prava vlasništva i poduzetničkih sloboda izlučnih i razlučnih vjerovnika uskratom ostvarivanja legitimnog prava na odvojeno namirenje, Ustavni sud je zaključio da su ta ograničenja privremene naravi, što se, s obzirom na cilj zakona, ne može ocijeniti nerazmjernim u odnosu na koristi koje vjerovnici imaju od njegove primjene.
"Ako pak ne dođe do sklapanja nagodbe te se nad dužnikom otvori stečajni postupak, nema zapreke da izlučni i razlučni vjerovnici ostvare svoje pravo na odvojeno namirenje", kazao je Šeparović.
Dodao je i da je Ustavni sud neosnovanima ocijenio i tvrdnje nekih predlagatelja da zakon nedovoljno štiti prava i interese pojedinih vjerovnika i da ih stavlja u neravnopravni položaj.
Govoreći o tzv. roll-up kreditu Šeparović je kazao da je privremeno vjerovničko vijeće dalo suglasnost izvanrednom povjereniku za preuzimanje novog zaduženja te da su neki predlagatelji pogrešno tumačili da je riječ o diskrecionoj ovlasti, jer je odluku donijelo vjerovničko vijeće.
Predsjednik Ustavnog suda je kazao i da nije sporno što je zakon donesen samo zbog Agrokora, jer se radilo o izvanrednoj situaciji koja je tražila izvanredne mjere.
Na novinarsko pitanje Šeparović je kazao i da se problemi Agrokora ne bi mogli riješiti kroz redovni stečajni postupak, jer je utvrđeno da oni, između ostaloga, traju predugo.
