Grupa geofizičara kojima je seizmologija primarna specijalizacija, objavila je nove rezultate vezane za potres koji je pogodio Zagreb u nedjeju ujutro.
Prvi video je simulacija seizmičkih valova koji se šire iz hipocentra glavne mreže, a koji se dogodio u ranim satima 22. ožujka, u okolici Zagreba. Prvi valovi koji dolaze su P-valovi, dok su oni koji su uzrokovali većinu štete S-valovi, i pojavljuju se nešto kasnije sa znatno većim amplitudama.
Drugi video prikazuje kako mreža seizmičkih stanica u Europi bilježi širenje seizmičkih valova iz žarišta.
Geofizičar Hrvoje Tkalčić je na svom Facebook profilu između ostalog pojasnio:
"...Prilikom naglog proklizavanja iliti potresa, energija koja se akumulirala mjesecima, godinama, a ponekad i stoljećima, naglo se oslobodi u obliku valova. Kod prolaska tih valova kroz Zemlju, oscilacija čestica tla može biti ili u smjeru gibanja valova baš kao kod što molekule zraka osciliraju kod zvuka, ili pak okomito na smjer gibanja valova, sličnije valovima na površini mora. Prva vrsta su P valovi (primae), a druga su S valovi (secundae). Kad valovi stignu na površinu Zemlje iz njezine unutrašnjosti, a P uvijek prethode S valovima, slikovito se može reći da osjetljiva olovka seizmometra zapiše njihovo gibanje na pomičnom komadu dugačkog papira koji je omotan oko rotirajućeg mehaničkog valjka (a i doslovno, kod analognih zapisa). Taj se zapis naziva seizmogram.
Osim prostornih, još jedna kategorija valova su tzv. površinski valovi koji se šire površinom Zemlje.
Što je uzrok materijalnoj šteti u Zagrebu?
Zbog načina na koji se giba tlo kod P valova, oni se osjete ili kao udarac (kod kompresije) ili kao propadanje (kod dilatacije), mogu vas izbaciti iz kreveta, ali rijetko mogu prouzročiti značajniju štetu. Upravo su stoga S (ili transverzalni) valovi, kod kojih se čestice tla gibaju okomito na smjer širenja valova, prouzročili najveće štete u Zagrebu. Ta vrsta gibanja je analogna onome što je većina ljudi opisala kao osjećaj ljuljanja. Ljuljanje kod umjerenih potresa može potrajati nekoliko sekundi, a kod onih jačih i oko minutu ili dulje.
Inače, kod većih udaljnosti od žarista potresa, zapravo površinski valovi uzrokuju najviše štete. Vjerujem da je ovako plitak potres (dubine od oko 10 km) generirao i površinske valove koji su se mogli osjetiti na širem području..."
