Ovogodišnji Međunarodni praznik rada Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata obilježit će prosvjednom povorkom u Zagrebu pod sloganom "Za reforme za ljude". Poziv je to Vladi za zaokretom i potpuno novom ekonomskom i socijalnom politikom te reformama koja će biti provedene u korist svih radnika i građana, a ne samo kapitala i političke "elite“ te na provedbu reformi za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj.

Predstavnici sindikata okupili su se najprije ispred shopping centra Avenue Mall u Novom Zagrebu kako bi izrazili nezadovoljstvo radom nedjeljom. Ispred Avenue Malla su građanima podijelili letke na kojima ističu zbog čega bi trebalo zabraniti rad nedjeljom, a potom su se uputili prema središtu grada, točnije prema Šubićevoj ulici i Domu sindikata, a potom i prema Maksimiru.

Na transparentima, među ostalim, piše: "Uzimate siromašnima, dajete bogatima", "Čekate da pocrkavamo?", "I ja ću biti umirovljenik?", "Ja bih na godišnji odmor u Njemačku, a ne na bauštelu", "Tko s vragom tikve sadi. prosvjeduju mu mladi", "Mi smo radnici, ne sluge", "Nema radnika, nema ni profita", "Rad na određeno. glad na neodređeno", "Mi smo izigrani, vi ste nas opljačkali", "S posla na groblje", "Vratite ukradeno" itd. Prosvjednici nose i narančaste balone sa sloganom povorke "Za reforme za ljude".

Prosvjedna povorka uz tutanj bubnjeva kreće se Šubićevom i Maksimirskom ulicom do Parka Maksimir, gdje će se održati tradicionalno središnje obilježavanje 1. svibnja Međunarodnog praznika rada uz prigodan program. Sudionicima povorke pridružili su se i brojni prosvjednici iz drugih dijelova Hrvatske, koji su organizirano autobusima stigli iz Pule, Rijeke, Varaždina, Čakovca, Karlovca, Siska, Slavonskoga Broda i Osijeka, noseći transparente, državnu i sindikalnu zastavu.

U svojim zahtjevima napominju kako su nedjelja i blagdani jedini dani u tjednu kada obitelj može biti zajedno. Napominju kako tada ne rade niti jaslice, ni vrtići, ni škole. "Dajmo prigodu obiteljima da taj dan provedu zajedno na izletima, sportskim aktivnostima, u posjetima kulturnim i sportskim događanjima, šetnji i raznim drugim zajedničkim aktivnostima", poručuju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Otkrili su i da je 19. travnja Sklopljen hrvatski savez za nedjelju. Čine ga Nezavisni hrvatski sindikati i nevladine udruge. 'Ići ćemo s prijedlozima zakona pred Vladu. Ne budu li nas poslušali, idemo na prikupljanje potpisa za referendum na kojemu će građani odlučivati treba li zabraniti rad nedjeljom', rekao je Krešimir Sever.

Ističu kako, primjerice, u Austriji trgovine mogu raditi 72 sata tjedno, ne nedjeljom i ne blagdanom, dok u Hrvatskoj trgovine mogu raditi168 sati tjedno, odnosno svih 7 dana u tjednu po 24 sata dnevno. 

"Radnici su za reforme koje imaju ljudsko lice. Pravedna raspodjela zajedničkog dohotka naš je zahtjev. Veće plaće, kolektivni ugovor, tražimo veće mirovine za postojeće umirovljenike jer ne možemo prihvatiti da kopaju po kantama za smeće. Tražimo dostupan obrazovni sustav svima", kazao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Pod sloganom "Za reforme za ljude" sažeta su traženja hrvatskih radnika - pravedne plaće i bolji uvjeti rada, dostojanstvena starost, kvalitetno obrazovanje kao temelj razvoja i budućnosti, efikasan javni zdravstveni sustav dostupan svima, učinkovito pravosuđe i javna upravu, te vraćanje povjerenja građana u institucije, kao i promjena odnosa prema Europskoj uniji i unutar nje, odnosno Europa za građane.

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage i izbio je žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacinale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi put obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”.

U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv promijenjen u Praznik rada.