Europa i NATO "pikaju bijesnog ruskog medvjeda štapom". Ne, to nije umotvorina hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, iako ju je on izrekao i umjesto štapa upotrijebio penkalu. To već godinama mantra jedan od kreatora brexita, birtanski oporbenjak Nigel Farage.
"Hoćete još?", upitao bi naš predsjednik. Pa, eto još: "Mi trebamo ostati neutralni, trebamo gledati interes Mađarske, odnosno Brazila", govore od početka rata u Ukrajini mađarski premijer Viktor Orban i brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, obojica rado viđeni gosti u Kremlju.
"Mali ne mogu biti za stolom kada se veliki tuku, nego sa strane", poručio je Milanović davši do znanja da i Hrvatska treba gledati samo svoje interese.
A kad smo već kod "velikih" - "ovo nije kriza Ukrajine i Rusije, to ima veze s dinamikom unutarnje politike Joea Bidena", govorio je Milanović u siječnju, što je u ponedjeljak potvrdila i televizijska ikona američke desnice, Tucker Carlson: "Rat je Bidenova osveta Putinu."
Iako Milanović tvrdi da nije proruski orijentiran, govori isto što i proruski orijentirana desnica diljem svijeta. No, nitko od desničara nije učinio ono što Milanović jest - rekao je da Fincima i Šveđanima treba blokirati ulazak u NATO.
"A onda ću proganjati kao đavao grešnu dušu svakoga onoga tko digne ruku za ratifikaciju tog sporazuma prije nego se izmijeni izborni zakon, provedu presude Ustavnog suda u BiH i zaustavi zulum na Hrvatima", grmio je u utorak Milanović.
Za Hrvatsku ništa dobro
No, to Hrvatskoj neće donijeti ništa dobro. "Oni u ovom trenutku smatraju da je njihova sigurnost doista ugrožena. Sad, ako nama dva partnerska naroda iz EU-a smatraju da je važno da ih NATO zaštiti, onda bismo mi tu trebali reći: 'Naravno, u redu, dobrodošli'. Ali, očito, predsjednik smatra da u tom trenutku ugroženosti mi trebamo igrati neke svoje karte za rješavanje jednog drugog pitanja. Ponavljam, ono mora biti riješeno i ono je apsolutno u našem nacionalnom interesu, ali je veliko pitanje je li sad pravi trenutak", pojašnjava za RTL politički analitičar Mate Mijić.
Vladajući smatraju da nije dobar trenutak za tjeranje maka na konac. No, Milanović zasad uživa u podršci Mosta i Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji su ipak u manjini. Žitelji Sarajeva smatraju da je to "šuplja priča", ali bi i takva mogla biti opasna za Hrvatsku
"Ako ostatak Europe podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, a mi ne, Hrvatska se u tom pogledu izolira pa onda i po pitanju BiH. Naime, ako smo sada sami na jednoj strani pitanje je možemo li očekivati da sutra kad se radi o Bosni i Hercegovini netko drugi s nama stane na tu istu stranu ili će se sve te zemlje sjećati da smo mi branili ulazak ovim zemljama u NATO", rekao je Mijić.
Uostalom, igrati kontra NATO-a znači igrati i kontra SAD-a, a to nikako nije dobro. "To znači da će u nekom trenutku određeni politički akteri početi vršiti pritisak, da će se Hrvatskoj neka vrata zatvoriti. To znači da će neki instrumenti biti manje na raspolaganju nego što su sad, a ako građani smatraju da to mogu izdržati zarad višeg cilja, a postoje takve situacije u povijesti, treba im dati priliku za to, ali treba ih za to jasno i pitati", konstatirao je politički analitičar Aleksandar Musić.
Milanović ne može ništa
Situacija je toliko izmakla kontroli da je Milanovića "zašpotala" i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja je mandat na toj dužnosti obavljala u vrijeme dok je sadašnji predsjednik bio premijer.
"To je kao kuhanje žabe u vodi. Stavite je u mlaku vodu pa se onda grije, sve jače i jače dok nije kuhana. Na početku je to bilo u okvirima koji nisu bili tako ekstravagantni i čudni. U nekim stvarima Milanović ima ne dobar način, ali sadržajno prepoznajete nešto što ima smisla. Zadnje je izvan mogućnosti da se razumije i izvan pameti", rekla je Pusić za RTL Direkt.
Smatra da je Milanović postupno skrenuo udesno. "Možda su apsurdne izjave imale funkciju da uzdrmaju, izazovu reakciju bez obzira sviđale vam se ili ne. Ovo sada, ako je igra, provokacija i svađanje s konkurentom, partnerom u svađi koji bi trebao biti premijer je korak predaleko jer ozbiljno ugrožava interese RH", smatra ona.
Istaknula je da Milanović, unatoč svojim tvrdnjama, ne može blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO. "U samoj proceduri kad se potpiše ulazak, o čemu će odlučivati Vlada, potpiše ulazak Finske i Švedske kada to oni zatraže, NATO odluči. Njihov prijam je rezultat potvrđivanja tog ugovora, ratifikacija u svim parlamentima. Za to glasa većina ljudi u Saboru", pojasnila je Pusić i poručila da sama ideja o blokadi graniči između apsurdnog, komičnog i žalosnog.
Obijesna želja, a ne hrvatski interes
Poput političkih analitičara, ali i dijela vladajućih, Pusić smatra da ulazak Švedske i Finske u NATO znači obostranu korist i za njih, i za EU, odnosno NATO, ali i za Hrvatsku.
"S invazijom Putina na Ukrajinu prestalo je vrijeme komocije, ali i sebičnosti u Europi. Poigravanje s malim interesima postaje kontraproduktivno i opasno za sve nas, naročito za manje zemlje, ali i Europu općenito. Europa treba solidarnost, i Finska i Švedska isto. Nama je u vitalnom interesu solidarnost drugih država članica s nama. U ovom trenutku toga se treba ne samo čvrsto držati nego s obzirom na potpuno promijenjenu sigurnost, za cjelokupnu sigurnost Europe logično je da Švedska i Finska uđu", poručila je bivša ministrica te dodala da rat u Ukrajini nema veze s NATO-om, već s Putinovom opsesijom prošlošću.
Istaknula je da je uvredljivo ako nekog političara podržava stranka poput Mosta te dodala da je izmjena izbornog zakona u BiH na ovakav način samo obijesna želja, a ne hrvatski interes.
"Nije hrvatski interes i baš nije interes Hrvata u BiH. Obuhvaća manjinu Hrvata u BiH. Politika prema Hrvatima tamo pridonijela je smanjenju broja Hrvata. Ako treba dokazati da je jedna politika bila loša prema Hrvatima i Hrvatima u BiH, to je mislim sada dokazano. Dopuštam da ljudi misle drugačije, ja se s tim ne slažem. To nema apsolutno nikakve veze s vitalnim interesom Hrvatske, a to nije samo europsko zajedništvo, NATO zajedništvo", zaključila je Vesna Pusić.