MojPosao je proveo istraživanje na 1300 ispitanika, od kojih njih 43 posto ima iskustvo rada u inozemstvu, a njih 57 posto nema. Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje. Istraživanje je pokušalo odgovoriti na pitanje koji su razlozi zbog kojih Hrvati odlaze raditi u inozemstvo.
Većina bi se preselila trajno, i to u Njemačku, Irsku ili Austriju
Polovica ispitanika s iskustvom rada u inozemstvu još uvijek boravi tamo, a većina njih radi ili je radila u Njemačkoj. Njemačka je zemlja koju bi odabralo i 63 posto ispitanika iz Hrvatske, kada bi se odlučili na odlazak. Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta. Oni koji su radili u inozemstvu, tamo su boravili ili borave od jedne do pet godina. 13 posto ispitanika je reklo da su preselili trajno, a njih 37 posto je u inozemstvu do godinu dana.
Oni ispitanici iz Hrvatske kažu da bi se u slučaju preseljenja preselili trajno. Tako misli njih 50 posto, dok njih 39 posto kaže da bi vani boravili od jedne do pet godina, a njih 4 posto bi ostalo do godinu dana. Na trajno preseljenje najspremniji su oni s djecom, a samo 7 posto ispitanika iz Hrvatske kaže da uopće ne želi u inozemstvo.
Odlaze zbog boljeg standarda, svjetonazora i plaće
Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci. Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.
Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.
Ne srame se raditi jer su dobro plaćeni
S obzirom da mnogi kritiziraju iseljenike jer u stranim zemljama rade poslove koje ne žele raditi u Hrvatskoj jer se toga srame. Ispitanici pojašnjavaju da je visina plaće glavni razlog za to, kao i osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca. Naime, oni koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu htjeli raditi u Hrvatskoj, za njega su tamo dobili plaću od 1000 do 2000 eura (njih 29 posto) te veću od 2000 eura (njih 21 posto).
Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske, pokazalo je istraživanje koje je proveo MojPosao.
Razlozi za povratak
Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%). Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%). Zbog obitelji i prijatelja bi se vratili ispitanici iz obje skupine, kada bi razmatrali mogućnost povratka. Također, objema skupinama su patriotizam, svjetonazor i obrazovni sustav na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj.
