Zagrepčanka Nika Romek u poduzetničke vode uplovila je prije godinu i pol dana kada je otvorila paušalni obrt preko kojeg danas punom parom vodi društvene mreže i organizira događaje. Od prvotne ideje preko skupljanja papirologije, pokretanja obrta i dobivanja poticaja za samozapošljavanje trebalo joj je oko dva mjeseca. Najviše joj je vremena oduzelo ispunjavanje papirologije za poticanje za samozapošljavanje, no bez toga, ističe, svoj obrt možete pokrenuti za dva do tri dana.
"Otvaranje paušalnog obrta obično uključuje nekoliko koraka, od registracije obrta, dobivanja poreznog broja, otvaranja žiro-računa i eventualnog ispunjavanja drugih specifičnih zahtjeva. U mom slučaju to je bilo ispunjavanje papirologije za poticaje za samozapošljavanje. Taj proces mi je uzeo najviše vremena s obzirom na to da je jako bitno dobro raspisati svoj poslovni plan", prisjeća se.
Vjerovala je da to može sama, no za svaki slučaj angažirala je djevojku koja joj je pomogla sa smjernicama. Kada je plan bio gotov, predala je svu papirologiju i za dva mjeseca dobila odobrenje poticaja koji su na račun obrta stigli mjesec dana kasnije.
Da procedura nije komplicirana potvrđuje nam i čitateljica Ivana koja je obrt otvarala prije pet godina. Vlastiti posao bio joj je dugogodišnji san, a vjerovala je da ima ideju za dobar proizvod i znala da na tržištu postoji realna potreba za njim. No, sjeća se da nije baš sve išlo "kao po loju" te da je u nekim trenucima sve to bilo "test živaca", ali kada pokrenete svoj posao sve se to zaboravi.
"Kako to već kod nas biva, sve ovisi o tome tko te 'potrefi' od državnih službenika. Mene su, na primjer, u dva navrata otpremili iz Ureda za gospodarstvo (gdje se obrt registrira) jer navodno nisam dobro navela jednu djelatnost obrta. Treći put sam došla kod druge službenice i ona je bez problema odobrila djelatnost koju mi je njezina kolegica prva dva puta odbila priznati", prisjetila se.
Naglašava da privatni posao traži puno hrabrosti, samodiscipline, fleksibilnosti i inovativnosti u radu, a na samim počecima će vam dobro doći ušteđevina dok se posao ne uhoda.
"Priče o radnom danu koji traje 12 i više sati dnevno su istinite. Međutim, kao najvažnije bih istaknula dobar poslovni plan. Treba popisati sve usluge i njihove cijene, očekivanu dinamiku prometa, pri čemu je bolje 'prognozirati' kao realist, a ne optimist, i popisati sve mjesečne troškove. To dobro stavlja stvari u perspektivu. Dobro je imati i ušteđevinu za pokrivanje tekućih troškova dok se posao ne uhoda. Barem onima koji namjeravaju započeti poslovanje legalno, otvaranjem obrta, a ne najprije na crno, kako je već praksa u Hrvatskoj", savjetuje Ivana.
Ako poput Nike i Ivane imate dobru ideju i želite biti sam svoj šef, donosimo veliki vodič o paušalnom obrtu i odgovore na pitanja što je on zapravo, kako se otvara te kako funkcionira plaćanje poreza.
Što je paušalni obrt?
Postoji nekoliko vrsta obrta, a sve veći broj ljudi odlučuje se na otvaranje paušalnog jer su davanja državi mala, a potreba za vođenjem papirologije minimalna. Ne čudi stoga što je jedan o najpopularnijih oblika za početak poduzetničke djelatnosti, a razlika u odnosu na klasičan obrt je u oporezivanju koje se, kako i sam naziv kaže, vrši paušalno i činjenica da paušalni obrtnik nema obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa.
Paušalni obrt ujedno je jedan od najbržih i jeftinijih načina otvaranja i vođenja obrta. Treba naglasiti da paušalni obrt nije obrt kao takav, već podrazumijeva način oporezivanja. Pojednostavljeno, ako kod otvaranja obrta odaberete paušalni način oporezivanja, tada ćete imati i paušalni obrt.
Zašto otvoriti paušalni obrt?
Paušalni obrt idealan je oblik poslovanja za određene djelatnosti sve dok obrtnik ne prijeđe granicu od 40.000,00 eura prometa. Kao prednosti mnogi izdvajaju jednostavno i jeftino otvaranje odnosno procedura registracije, zatvaranje i mijenjanje podataka, podizanje novca sa žiro-računa bez pravdanja.
Nika se za otvaranje obrta odlučila zbog jednostavnosti i fleksibilnosti. "S obzirom na to da mi je prvi put u ovim vodama, svjesna sam da poslovanje može otići u dvije strane pa sam otvorila nešto što mi je najbolje i najbezbolnije ako, ne daj Bože, krene u lošem smjeru", objašnjava nam.
Od prednosti otvaranja paušalnog obrta ističe fleksibilnost u poreznim obvezama, odnosno činjenicu da paušalni obrtnici plaćaju paušalne poreze što znači da imaju predvidljive mjesečne ili tromjesečne porezne obveze, neovisno o visini prihoda. Zadovoljna je i što joj paušalni obrt donosi niže troškove knjigovodstva. "S obzirom na jednostavnost poreznog sustava, troškovi knjigovodstva obično su niži za paušalne obrtnice u usporedbi s drugim oblicima poslovanja. Postoji mogućnost da knjigovodstvo vodiš sam, kao ja, pa nema dodatnih izdataka", objašnjava.
Paušalni obrt sa sobom donosi i manje iznose doprinosa i poreza, mogućnost otvaranja obrta s odgodom početka poslovanja, mogućnost stavljanja obrta u mirovanje (uz obvezno plaćanje doprinosa). Isto tako, članovi obitelji obrtnika mogu pomagati u obavljanju djelatnosti, a pritom nije potrebno prijaviti zapošljavanje.
S druge strane, jedan od najvećih nedostataka paušalnog obrta je ograničena pravna zaštita, odnosno činjenica da "paušalci" odgovornost cjelokupnom osobnom imovinom za poslovne obveze što znači da su izloženi većem riziku. Pojednostavljeno, vaš OIB postaje OIB obrta te u slučaju da zatvorite obrt, prate vas dugovi dok ih ne otplatite, prenosi Women in Adria.
Paušalni obrtnici također mogu imati ograničene mogućnosti pristupa financiranju jer ne mogu izdavati dionice ili koristiti neke druge oblike financiranja, a obično imaju i ograničenja u zapošljavanju. "Uglavnom su samozaposleni i ne mogu zapošljavati druge osim ako ne promijene svoj poslovni status ili koriste dodatne oblike poslovanja poput obrta", naglašava Nika.
Tu je i plaćanje "duplih doprinosa" ako ste drugdje zaposleni, slabiji bonitet i kreditno zaduživanje, nemogućnost paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnost, a i nije pogodan za udruživanje.
Tko sve može otvoriti paušalni obrt?
Uvjete za mogućnost paušalnog oporezivanja propisuje Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti koji se može naći na stranicama Porezne uprave i koji kaže da "paušalac" može biti:
- fizička osoba koja ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta u skladu s propisima o obrtu i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva
- osoba koja nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednosti
- osoba koja po osnovi svoje djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od 40.000,00 eura.
Prilikom otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta propisana Zakonom o obrtu, navode iz Hrvatske obrtničke komore. To su:
- nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske
- pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika).
Nadležni ured po službenoj dužnosti provjerava da osobi nema zabranu obavljanja djelatnosti, budući da obrtnik ne treba skupljati dokumente kako bi dokazao taj uvjet.
Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru.
Postoje i posebni uvjeti za otvaranje paušalnog obrta također propisani Zakonom o obrtu, a to su:
- odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)
- posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),
- povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje ju nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).
Kako i gdje otvoriti paušalni obrt?
Otvaranje paušalnog obrta je poprilično jednostavno. Ako imate ideju za posao kojim se želite baviti i spremni ste na idući korak, to možete napraviti u nadležnom Uredu za gospodarstvo ili online u sustavu eGrađani.
- Odabir imena, djelatnosti i sjedišta obrta
Prvi korak je odabir imena, djelatnosti i sjedišta obrta. Naziv pod kojim obrt posluje ima oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište. Naziv određuju sami obrtnici, a djelatnost se određuje prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Može ih se više odabrati, a jedna mora biti glavna. Sjedište je mjesto gdje se posao obavlja, za što može poslužiti i prebivalište ili boravište obrtnica ako za tu djelatnost nije potreban dodatan prostor.
2. Prijava za upis u Obrtni registar
Drugi je korak prijava za upis u Obrtni registar. Obrt možete osnovati online u sustavu e-Obrt ili u nadležnom uredu, ovisno o mjestu sjedišta obrta.
3. Izrada pečata
Nakon toga slijedi izrada pečata koji treba sadržavati naziv obrta i adresu. Da bi napravili pečat, trebat će vam kopija Rješenja o upisu obrta u Obrtni registar.
4. Otvaranje žiro računa u banci
Zatim s osobnom iskaznicom, rješenjem, obrtnicom i žigom otiđite u banku otvoriti žiro račun.
5. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje
Svoj obrt trebate prijaviti i u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Za prijavu u mirovinsko trebate kupiti dva obrasca u Narodnim novinama, a to su Tiskanica M – 11P i Tiskanica M – 1P. Na obrascima upišite osnovne podatke te stavite žig i potpis vlasnika obrta. Kod predaje obrazaca, morat ćete priložiti i presliku rješenja o početku poslovanja obrta. Nakon što ste se upisali u mirovinsko osiguranje, ono automatski vrši upis u zdravstveno. Treba naglasiti da paušalni obrtnici koji rade kod drugog poslodavca ne prijavljuju se u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
6. Porezna prijava
U roku od osam dana od trenutka početka obavljanja djelatnosti, morate prijaviti obrt u Poreznoj upravi koja je nadležna prema prebivališta obrtnika radi upisa u registar poreznih obveznika. Za prijavu u registar poreznih obveznika, popunite Obrazac RPO koji se također može kupiti u Narodnim novinama ili ga preuzmite s web stranica Porezne uprave.
7. Plaćanje komorskog doprinosa
Komorski doprinos je članarina Hrvatskoj obrtničkoj komori koju plaćaju svi obrtnici i njeni članovi i u paušalnom iznosu je 10,09 eura. On se plaća kvartalno (dakle svaka tri mjeseca) u paušalnom iznosu od 30,26 eura i to 28. veljače, 31. svibnja, 31. kolovoza i 30. studenog. Uplaćuje se prema sjedištu obveznika, a popis uplatnih računa za komorski doprinos područnih ureda možete pronaći OVDJE.
Obrtnici koji su otvorili obrt nakon 1. siječnja 2021. su oslobođeni plaćanja komorskog doprinosa u prve dvije godine poslovanja.
8. Porezne knjige
Obrtnici vlasnici paušalnog obrta dužni su imati i predavati sljedeće dokumente:
- knjigu prometa - obrazac KPR (u kojoj bilježe sve transakcije obavljene u prometu, bilo da je riječ o bezgotovinskom ili gotovinskom prometu. Nju mogu voditi u pisanom obliku ili elektronskom obliku)
- PO-SD obrazac (predaje se poreznoj upravi najkasnije 15. siječnja za prethodnu godinu poslovanja u kojem se kvartalno zbrajaju svi prometi unutar godine te se na temelju njih vrši povrat ili nadoplata poreza i prireza)
- odluka o visini blagajničkog maksimuma (kojom obrtnik određuje svotu blagajničkog maksimuma iznad kojeg je dužan istu položiti na račun obrta)
- interni akt o fiskalizaciji (kojim se donosi odluka o pravilima sljednosti numeričkih brojeva računa, poslovnim prostorima, oznakama poslovnih prostora i operatera na naplatnim uređajima)
Na stranicama Plavog ureda možete pronaći Excel program za izradu računa u paušalnom obrtu.
9. Obvezni porezi i doprinosi
Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika. Ovisno o ostvarenim ukupnim godišnjim primicima ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu, godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se u pet razina.
Taj porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.
Obvezni mjesečni doprinosi plaćaju se do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec prema iznosima u tablicama koje možete pronaći OVDJE.
10. Zaštita na radu
Obrtnik koji nije poslodavac već samozaposlena osoba ne podliježe inspekcijskom nadzoru iz područja zaštite na radu. No, ako obrtnik ima zaposlene osobe, naučnike, polaznike stručnog osposobljavanja itd, ipak podliježe inspekcijskom nadzoru zaštite na radu, stoji na stranicama Plavog Ureda.
Čak i ako negdje "zapnete" kod otvaranja obrta, ne očajavate. Uvijek se možete javiti nadležnim službama i informirati se o eventualnim nedoumicama. Kada je naišla na bilo kakve poteškoće, Ivana je zvala Obrtničku komoru i tražila njihov savjet ili dogovarala sastanak. Nema pitanja oko kojeg joj nisu pomogli.
"Budući da se plaća kvartalni doprinos Obrtničkoj komori, smatram da su oni adresa za rješavanje svih nedoumica i to se u praksi pokazalo točnim. Pomoglo je i to što sam angažirala knjigovođu i osobu za online oglašavanje. Dosta poznanika me pitalo zašto to dvoje jednostavno ne radim sama. Zato jer želim svoje vrijeme ulagati u svoj posao, a ne u stvari koje mi konzumiraju vrijeme, a koje će svaki stručnjak odraditi puno bolje", ističe.
Kako se plaća porez za paušalni obrt?
Paušalni obrtnici porez plaćaju kvartalno, odnosno četiri puta godišnje i to svaka tri mjeseca. Iznos poreza ovisi o razredu zarade u kojem se obrt nalazi. Pojednostavljeno, što je veća zarada, to je i veći iznos poreza.
Paušalni porezni razred definira se svake godine i to ovisi o tome kolika je bila zarada prethodne godine. Osim toga, na paušalni porez plaća se i prirez čija visina ovisi o mjestu poslovanja obrta, odnosno mjestu njegova sjedišta. Uz porez, obrtnici moraju plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Na početku obavljanja djelatnosti porezni obveznik samostalno procjenjuje iznos primitaka od obrta za tu godinu, a Porezna uprava rješenje utvrđuje godišnji paušalni dohodak i poreznu obvezu. Porezni obveznik treba do 15. siječnja iduće godine za prethodnu dostaviti Izvješće o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak u kojem iskazuje primitke i utvrđuje dohodak i porez. Ako prema Obrascu postoji razlika za uplatu, to je dužan uplatiti s danom podnošenja izvješća.
Plaća u paušalnom obrtu
Još jedna specifičnost paušalnog obrta je činjenica da obrtnik nema klasičnu plaću. Ona u obrtu jednostavno ne postoji, već paušalni obrtnik može slobodno raspolagati sredstvima s računa obrta nakon što podmiri potrebne poreze i doprinose. Odnosno, kada namirite svoje obveze prema državi, sav novac koji zaradite preko obrta je vaš novac i možete ga trošiti kako želite.
Kupnja vozila na paušalni obrt
Iz Porezne uprave ističu da paušalni obveznik može kupiti vozilo za obavljanje djelatnosti paušalnog obrta, međutim, budući da ne vodi poslovne knjige već samo Obrazac KPR, on to vozilo ne prikazuje u Obrascu dugotrajne imovine. Sukladno tome, u slučaju prodaje tog vozila, primitak ostvaren prodajom paušalni porezni obveznik ne prikazuje u Obrascu KPR, osim u slučaju kada je registrirana djelatnost tog poreznog obveznika prodaja vozila.
Obrtnik u svom poslovanju može koristiti osobna i teretna vozila koja može kupiti, unajmiti ili može koristiti privatna vozila u poslovne svrhe. Kada kupuje vozilo, može ga financirati iz vlastitih sredstava obrta, iz pozajmice, kredita ili leasinga.
"Financiranje nabavke vozila, istovjetno je za sve obrte, neovisno o načinu obračuna i plaćanja poreza, odnosno obrt na isti način nabavlja vozilo bez obzira je li 'paušalist', vodi li poslovne knjige 'dohodaš' ili je obveznik dvojnog knjigovodstva 'dobitaš'", objasnila nam je predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK) Đurđica Mostarčić.
Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore izradila je Jedinstveni obrazac banaka, tzv. JOB obrazac koji doprinosi smanjenju administracije računovođama za dostavu podataka o kreditnoj sposobnosti svih poduzetnika i prvi puta u Hrvatskoj omogućuje obrtnicima jednostavnije dokazivanje kreditne sposobnosti. Naime, prije primjene ovog obrasca, obrtnici su bili dužni dostavljati podatke za odobravanje kredita na obrascima za trgovačka društva što je u potpunosti neprimjereno za poslovanje obrtnika.
U tijeku svog poslovanja obrtniku su u cijelosti priznati troškovi teretnog vozila te troškovi N-1 vozila koja obrtnik ima u svojoj evidenciji (popisu dugotrajne imovine).
Obrtniku se priznaju troškovi osobnih vozila u visini 50 posto (osim troškova osiguranja, posebnog poreza na motorna vozila i ostale pristojbe koji se priznaju u cijelosti). Ako obrtnik koristi osobno vozilo u obavljanju svoje registrirane djelatnosti (npr. taksi prijevoz, autoškola), ima pravo na priznavanje troškova u cijelosti. Ako obrtnik vozilo daje na korištenje svom radniku 24 sata dnevno (i u privatne svrhe), dužan je obračunavati takozvanu plaću u naravi. U tom slučaju troškovi tog osobnog vozila obrtniku će se priznati u cijelosti kao trošak poslovanja. Važno je napomenuti da obrtnik koji porez plaća paušalno, ne iskazuje troškove poslovanja, uključivo troškove vezane uz korištenje vozila u svom poslovanju.
"Kod nabavke vozila važno je razumjeti i porezni tretman prodaje vozila 'jednog dana'. Kada se vozilo koje je nabavljeno na obrt prodaje, potrebno je izdati račun te ovisno o načinu priznavanja pretporeza prilikom prodaje obračunati ili ne obračunati PDV. Nadalje, naplata navedenog računa kojim obrtnik prodaje vozilo, potrebno je evidentirati kao primitak ili prihod – jednako za paušalne obrte (bez obzira na to što nisu iskazivali troškove), dohodaše ili za dobitaše", zaključuju iz HOK-a.
Kako zatvoriti paušalni obrt?
I zatvaranje paušalnog obrta je relativno jednostavno. Prvo ćete se morati odjaviti iz Obrtnog registra što možete provesti u nadležnom uredu, ovisno o sjedištu obrta. Pritom ponesite original obrtnice i ispunite OR obrazac. Kada predajete OR obrazac, trebate izvršiti uplatu na ime odjave obrta iz obrtnog registra.
Troškovi iznose ukupno 22,57 eura, a datum odjave obrta iz obrtnog registra je datum podnošenja zahtjeva.
Gradski ured za gospodarstvo će u roku od dva do tri dana rješenjem utvrditi prestanak obrta i obrisati ga iz obrtnog registra. Rješenje o prestanku rada obrta možete podići u Gradskom uredu za gospodarstvo ili pričekati da stigne na kućnu adresu.
Nakon preuzimanja rješenja, trebate odjaviti i obrt i vlasnika u nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Pritom prilažete obrasce M2-P i M12-P te rješenje o prestanku rada obrta.
Podatke za popunjavanje mogu se pronaći na tiskanicama M1-P i M11-P koje ste popunjavali kad ste otvarali obrt. Datum odjave s mirovinskog (HZMO) i zdravstvenog je datum s kojim je podnesen zahtjev za prestanak rada obrta, odnosno datum iz OR obrasca stavka.
Nakon što zatvorite obrt i odjavite ga s mirovinskog osiguranja, trebate na HZMO-u upisati ukupan staž osiguranja koje je ostvario vlasnik tijekom obavljanja samostalne djelatnosti obrta. Nakon toga će ostvareni staž biti evidentirat i HZMO izdaje potvrdu o upisanom stažu.
POGLEDAJTE VIDEO: Arhitektice se vratile sa studija u Nizozemskoj i pokrenule vlastiti biznis
