Tako je internistički onkolog dr. Luka Simetić iz KBC-a Zagreb istaknuo njihova iskustva, među kojima su i neki doista nevjerojatni slučajevi. "Do sada smo liječili 40-ak pacijenata. Neke smo nažalost izgubili, što nije neočekivano, međutim, neki su još i danas živi i zdravi što je do nedavno bilo nezamislivo. Budući da se u imunoterapiji koristi više različitih lijekova, preživljenje ovisi o izboru kao i o mogućim kombinacijama. Danas se već bilježe višegodišnja preživljenja.
'Melanom se počeo sušiti i nestajati'
Jedan naš pacijent, pedesetdevetogodišnjak, čiji ćemo slučaj predstaviti u Dubrovniku, obolio je 2009. Trenutno dobiva jedanaestu terapiju i dobro je. Melanom mu je otkriven na lijevoj nozi, a počeo se širiti prema limfnim čvorovima. U početku smo ga liječili operacijama. Potom je slijedilo zračenje, međutim, bolest mu se uvijek iznova vraćala. U dvije godine operiran je 20 puta i zračen četiri puta. Konačno smo ga uspjeli ubaciti u program milosrdne uporabe lijeka.
Liječili smo ga s četiri doze ipilimumaba, a već nakon prvih melanom mu se počeo sušiti i nestajati. Nakon godinu dana mirovanja tumor se ponovno počeo vraćati. Na sreću dobili smo priliku nastaviti liječenje drugim lijekom. Kada vidite snimke oboljelog dijela kože, kako se tumori suše, jasno vam je koliko je terapija uspješna", zaključio je optimistično Simetić.
Ipak, problem je dostupnost važnih lijekova, jer su oni dosad za nas bili preskupi pa su se koristili samo kroz programe u kojima farmaceutske kompanije daruju lijekove bolnicama u zemljama koje ih još nisu registrirale. Tu su i donacijski programi tzv. milosrdne uporabe lijekova, ali to je sve nedovoljno za potrebe.
Nema apsolutnih uspjeha, ali...
Simetić istče kako imunoterapija još uvijek ne postiže apsolutne uspjehe, ali u usporedbi sa skromnim učincima kemoterapije i zračenja, predstavlja veliki pomak. "Ljudi s njom mogu preživjeti čak i više godina, a odgovor bolesnika na terapiju kreće se do fascinantnih 50 posto", kazao je Simetić za Tportal.
Drugi su znatni problem teške nuspojave. Naime, kada imunoterapija aktivira obrambeni sustav, on ne mora nužno napadati samo bolesne stanice već može ugroziti i zdrava tkiva. "Obrambeni ssutav može napasti pluća, jetra, probavni sustav, kožu i brojne žlijezde. Zbog toga moramo jako paziti na pacijente. Neke od tih nuspojava mogu se liječiti, no neke mogu biti toliko teške da ljudi mogu umrijeti", istaknuo je Simetić, ali i dodao kako vjeruje da će razvoj znanosti omogućiti da nove generacije lijekova imaju sve bolji učinak i manju štetu.
