Najkasnije 2019. godine vrtići u kojima roditelji djece iskažu potrebu za popodnevnom skrbi za djecu počet će raditi u dvije smjene, a oni u kojima roditelji trebaju uslugu i subotom, organizirat će i subotnja dežurstva. Jedna je to od glavnih demografskih mjera, koje je predstavio dr. Marin Strmota, državni tajnik za demografiju. Novost je i to da će raditi tijekom cijele godine godine, bez ljetne stanke koju mnogi prakticiraju.
"Vrtići, pak, dugi niz godina rade po istom ustaljenom radnom vremenu i u mnogima od njih već nakon 16 sati nema osigurane skrbi. Istodobno, mnogi roditelji rade i popodne i subotom i tu moramo napraviti ozbiljne promjene", kaže dr. Strmota dodajući kako će vrtićarci i dalje u vrtiću moći ostajati najduže deset sati. Rad će se, pak, organizirati tako da će moći doći i u drugu smjenu od primjerice 13 sati.
Tete s djecom i dalje samo 5,5 sati
Smjenski rad organizirat će se u onim ustanovama gdje to roditelji zatraže, a ondje će se ako to bude potrebno zapošljavati i novi kadar budući da tete i dalje u izravnom radu s djecom neće biti duže od 5,5 sati.
U Hrvatskoj danas gotovo i ne postoje vrtići koji rade u dvije smjene, a u Zagrebu je takav tek jedan. Budući da su financijski u nadležnosti lokalnih zajednica u Ministarstvu su već svjesni da će morati osigurati dodatni novac, piše Jutarnji list
"Dobili smo izvještaj s terena, znamo da je u brojnim sredinama više djece nego što u vrtićima ima mjesta, da neki uopće nemaju sredstava da osnuju vrtić te da mnogi ne mogu financijski podnijeti dodatno zapošljavanje za popodnevne smjene bez ozbiljnog povećanja cijene za roditelje. To svakako želimo izbjeći te ćemo u idućem razdoblju osigurati posebni državni fond za pomoć lokalnim jedinicama u ovom dijelu", kaže dr. Strmota.
Ujednačavanje cijena
Kad je o cijeni vrtića riječ, u različitim sredinama ona je različita i to je ono što će se nastojati promijeniti. "Razlike su ogromne i nastojat ćemo u dogovoru s čelnicima lokalne uprave vidjeti kako možemo intervenirati. Optimalno bi bilo da vrtići za svu djecu budu besplatni i to je sigurno cilj koji bi željele ostvariti i država i lokalna uprava. Međutim, objektivne mogućnosti to ne dopuštaju. Pokušat ćemo stoga barem okvirno ujednačiti postojeće cijene", kaže dr. Strmota.
U posljednjoj Obiteljskoj politici iz 2015. godine predloženo je da cijena programa predškolskog odgoja koju plaćaju roditelji ne bi trebala prelaziti 10 posto prosječne plaće u državi iz protekle godine, što bi trenutno iznosilo oko 570 kuna.
