Ulaskom Hrvatske u EU napokon bi mogla biti ugrožena monopolistička pozicija HEP-a na domaćem tržištu električne energije. Prvim korakom u tom smjeru može se smatrati i nedavno objavljena vijest kako će T-Hrvatski telekom, najveći domaći telekomunikacijski operater, u popis svojih registriranih djelatnosti uvesti i trgovinu električnom energijom. Pretpostavka je da bi HT svojim postojećim korisnicima telekomunikacijskih usluga nudio i opskrbu strujom, uz neke povoljnije uvjete nego što sad nudi HEP. No, ne smatraju svi da će cijene znatnije padati.
''Cijene za kućanstva u Hrvatskoj bit će među najnižima u EU i zato je tržišno nelogično očekivati da će je netko prodavati znatno jeftinije nego što već jest. Moguće je da privremeno neka kompanija ponudi dampinške cijene kako bi osvojila dio tržišta, no dugoročno ne vidim da će cijena padati'', kaže Mladen Zeljko, voditelj odjela za proizvodnju i transformaciju energije Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Liberalizacija nije u potpunosti provedena
Krajnji čin u liberalizaciji tržišta trebalo bi biti upravljačko izdvajanje HEP-ove prijenosne i distribucijske mreže koja bi kao regulirana djelatnost svim tržišnim akterima trebala biti dostupna po istim uvjetima.
Nakon što taj proces bude dovršen, neki od alternativnih opskrbljivača mogli bi se okrenuti i opskrbi kućanstava, a to bi, kako tvrdi Marko Ćosić, direktor jedne energetske tvrtke, moglo dovesti do pada cijena.
''Efekti liberalizacije tržišta električne energije u državama EU doveli su do pada cijena za kućanstva pa je za isto očekivati i u Hrvatskoj'', rekao je za Večernji list.
Primjerice, očekivati je pojavu 'cross-sellinga', gdje će električna energija biti samo jedna od usluga koju će kućanstva kupovati od svih dobavljača te će, primjerice, biti kombinirana s dobavom toplinske energije, plina, telekomunikacijskih usluga.
Otvaranjem Hrvatske zajedničkom europskom tržištu očekuje se sniženje cijena inozemnih vina na policama domaćih trgovina. Vina proizvedena u zemljama Europske unije više se neće cariniti, pa bi automatski mogla pojeftiniti dvadeset posto. Osim vina iz zemalja Europske unije pojeftiniti će i vina iz Čilea i Argentine te još nekih zemalja koje imaju potpisane ugovore s EU-om o uvozu vina, pa se na njih plaća samo administrativna taksa od jedan ili dva posto. Analitičari tržišta vina ističu kako bi inozemna vina mogla pojeftiniti do 30 posto, u nekim trgovačkim lancima i više, što bi moglo značajno ugroziti tržišni položaj hrvatskih vinara, piše Novi list.
