Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC - Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Prva opciju, iz španjolske tvrtke IDOM, koju je Ministarstvo prometa angažiralo na izradi studije za naplatu cestarina, predlažu za teža vozila, a drugu za lakša.
Međutim, novi sustav naplate primarno će biti temeljen na DSRC-u. Za njega će svako vozilo morati imati ugrađen uređaj transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina.
Sustav kompatibilan sa stranima
Kupiti ili iznajmiti mogao bi se na svim strateškim mjestima na autocestama i na graničnim prijelazima i to po cijeni od deset eura. Distribucija tih transpondera trebala bi funkcionirati kao distrubucija vinjeta.
Hrvatski DSRC sustav bit će kompatibilan sličnim sustavima drugih zemalja pa će primjerice Talijani, koji su već godinama na tom sustavu, kad dođu u Hrvatsku moći platiti cestarinu pomoću svog transpondera.
Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovim računima, piše Večernji list navodeći da će tzv. postpaid biti omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike
Cijena 500 milijuna kuna, plus održavanje!
Mjesta naplate budućeg sustava trebala bi biti instalirana na istim lokacijama na kojima su sad naplatne kućice, jednako kao i kontrolne točke. Ta mjesta naplate i kontrolne točke činit će portali iznad autoceste na kojima će biti DSRC antene i kamere koje će automatski detektirati i klasificirati vozila. Osim toga, kontrolu naplate cestarine obavljat će i mobilne jedinice. Pod naplatom će biti i dalje oko 1100 kilometara autocesta.
Večernji list navodi kako neslužbene informacije govore da da bi uvođenje novog sustava moglo koštati oko 500 milijuna kuna, dok bi godišnji troškovi njegova održavanja iznosili oko 60 milijuna kuna. Odluče li se Ministarstvo na taj potez, početak uvođenja novog sustava očekuje se u siječnju 2021. dok bi sustav sam, bez trenutačnog, zaživio godinu kasnije.
