Pogleda li se sadašnji razvoj političke situacije u Hrvatskoj čini se da bi uskoro mogla postati "mala Njemačka" i to zato što bi njome u bliskoj budućnosti mogla vladati "velika koalicija" HDZ-a i SDP-a. Iako se o tome u javnosti i ranije govorilo, stručnjaci sada smatraju kako su nove političke okolnosti i krize u HDZ-u i SDP-u takve da se prvi put doista otvaraju vrata posve novom "političkom braku", analizira Al Jazeera.
Prema mišljenju politologa, profesora sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Berta Šalaja, o toj vrsti koalicije se mnogo govori jer kao realna politička opcija dosad još nije isprobana. "Probali smo vlade HDZ-ove, probali smo vlade SDP-ove, nisu se pokazali ni jedni, ni drugi kao politička snaga koja može izvesti Hrvatsku iz neke krize i povesti je u prosperitet. I sada nam je ostala ta 'velika koalicija', kao politička snaga koja bi, ostavljajući po strani ove neke svjetonazorske podjele - partizani, ustaše, lijevo i desno - mogla ponuditi javne politike za izlazak iz krize", pojašnjava dodajući kako u dvije velike stranke dosad nisu bili skloni toj ideji, no da sa slabljenjem njih i pojavom Živog zida doista postoji mogućnost da takva koalicija postaje realna opcija. Pritom ističe kako bi takva koalicija pokazala sav sjaj, odnosno bijedu dviju stranaka.
Iz perspektive građana smatra da bi to bio veći problem za birače SDP-a te je pitanje bi li tako nešto prihvatili, nego za birače HDZ-a, koji su već prošli jedan "test" - nekad nezamislivu koaliciju s Hrvatskom narodnom strankom. No, upozorava, to bi otvorilo prostor na ljevici, koji bi mogao biti početak političkog kraja za SDP.
"Ako bi ta vlada vladala kvalitetno, rješavala životne probleme ljudi, onda bi ona dovela, dapače, do stabilnosti političkog sustava. Ako bi, pak, bila nekvalitetna, ne bi rješavala probleme, onda bi otvorila prostor za nove političke opcije. U tom smislu bi ona, naravno, narušila ovu neku stabilnost koju sada imamo, ali je pitanje je li ta stabilnost dobra – ako stabilnost znači stagnaciju, recesiju, nerješavanje društvenih i političkih problema... onda možda tu stabilnost i treba narušiti."
Nerealno dokle god ima HNS-a
Bivši saborski zastupnik i politički analitičar Jaroslav Pecnik smatra kako takva koalicija nije realna opcija jer HDZ može sa sadašnjim partnerima i dojučerašnjim političkim neprijateljima, HNS-om, "gurati" dalje. No, navodi, kako jača populizam i antisistemske stranke, odnosno Živi zid, a građani su, s jedne strane, ravnodušni te, s druge, nezadovoljni pa ili ne izlaze na izbore, ili sve manje daju glasove najvećim strankama, a to HDZ i SDP sve više približava koaliciji, piše Al Jazeera Balkans. I to zato što je to jedini način kojim bi si i HDZ i SDP osigurali ostanak na vlasti.
Iako "iskonski" birači te dvije stranke teško mogu zamisliti tu koaliciju, imperativ vlasti će, kaže, obje stranke natjerati u nju. HDZ će time, pojašnjava, na neki način riješiti slabljenje šefa stranke i unutranju krizu za razliku od SDP-a.
"Tako da će HDZ tražiti rješenje unutar sebe, pristat će da bude u koaliciji sa SDP-om, ali će biti jači partner, tako da će ta koalicija biti pogubna za SDP. Kao što je, primjerice, problem u Njemačkoj, gdje imate koaliciju SPD-a i demokršćana i gdje se, zapravo, SPD-ovci sve više gube i tope - to je planetarni, globalni problem ljevice, koja nestaje." To bi, kaže, možda bio dio procesa koji bi pridonio stabilizaciji demokracije u Hrvatskoj, pogotovo kada politički imperativ vremena nameće rješavanje problema.
"I onda doista mislite da je vrijeme da se nešto preokrene, da nešto pokušamo drukčije na novi način... Možda je to drukčije vrijeme i taj novi način", kaže Pecnik te zaključuje da se na mnogim platformama, kao što je izbor ustavnih sudaca, može vidjeti da ta koalicija već postoji.
Niz problema na koje bi se spotakli
Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije smatra kako bi put do takve koalicije bio težak jer prije svega mora postojati volja članova obje stranke što neće ići glatko, potom kaže problem će biti različiti pogledi tih stranaka na prošlost, a potom i ključno pitanje tko će biti vođa, a tko oporba u koaliciji.
Također upozorava na medijska nagađanja o razmatranju ustavnih promjena na način da izvršna vlast više ne bude podijeljena između predsjednika i premijera, nego da se uspostavi kancelarski sustav, koji opet ima tradiciju u Njemačkoj i Austriji, dok je u Hrvatskoj, smatra, demokratska i politička kultura još u začecima.
