Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke gostovao je u Dnevniku HTV-a gdje je govorio o rastu inflacije i predviđanjima za sljedeću godinu.
"U ovoj godini očekujemo prosječni rast cijena od 2,4 %. Prosječna inflacija u narednoj godini trebala bi biti vrlo slična tome, samo vremenska putanja trebala bi biti drugačija. Znači, ove smo godine ušli s inflacijom u negativnom području, završavamo je s ovim stopama, a inflacija bi vrhunac trebala imati negdje početkom iduće godine, na otprilike ovim razinama. Nakon toga, kao što smo čuli od kolega koji su komentirali svoje prognoze, očekuje se postupno ispuhivanje inflacije - smanjivanje te godišnje stope - zapravo, u prosjeku približavanje ovome što imamo ove godine", rekao je.
Na pitanje o udaru na standard građana, s obzirom na očekivani rast cijene plina, koja je za kućanstva "u mirovanju do travnja", kazao je kako su očekivanja vezana za inflaciju izložena brojnim rizicima.
Inflacija viša od očekivanja
"Pretežu rizici da bi inflacija mogla biti viša od očekivanja HNB-a. Jedan od glavnih rizika su upravo cijene plina i električne energije koja je povezana s cijenama plina koje su krajem ove godine snažno porasle zbog problema sa opskrbom, nižih razina zaliha i određenih geopolitičkih tenzija", kazao je.
"Znamo da su kod nas cijene administrativno regulirane, fiksiraju se na godinu dana, a ako te cijene porastu, to će povećati stopu inflacije", dodao je Šošić.
U HNB-u su napravili simulaciju povezanu s time.
"Mi smo pretpostavili rast cijena plina i električne energije od otprilike 10 posto. Bez sekundarnih prelijevanja, efekata, u cijenama ostalih dobara, to bi već samo po sebi podiglo stopu inflacije na 3 posto u narednoj godini", veli.
Na pitanje o mogućnosti rasta kamata na kredite, rekao je da HNB već duže vrijeme upozorava građane - a u zadnje je vrijeme to i intenzivirao - da su kamate i inflacija spojene posude i da se s rastom inflatornih pritisaka bliži kraj ere jeftinog novca.
Završetak pandemijskog programa
"Europska središnja banka je najavila završetak pandemijskog programa otkupa vrijednosnih papira do ožujka, znači to je jedan korak prema normalizaciji kamatne stope", rekao je.
"Ukratko, kamate će vrlo vjerojatno ići gore", rekao je.
Očekuje se da se projekcija inflacije u srednjoročnom razdoblju, čak i ispuhivanje koje se očekuje, primaknu ciljanim razinama.
Tako će se monetarne politike normalizirati.
"To znači da nećemo imati ovako jako poticajne monetarne politike i vrlo niske kamatne stope, nego će se one polako podizati. Nitko ne može u ovom trenutku predvidjeti koliko će to brzo ići ni do koje će razine rasti kamatne stope. Vjerojatno će one biti niže nego što su bile prije globalne financijske krize, međutim, prilično je izgledno da nas očekuje rast kamatnih stopa u narednom razdoblju“, zaključio je glavni ekonomist HNB-a.
