U vrijeme kad sve više lokalnih jedinica dijeli božićnice i za najstariji dio svoje populacije, dio umirovljeničke populacije je dočekala još jedna važna vijest. Naime, Vlada kreće u izmjene kriterija za stjecanje obiteljske mirovine. To je iznos koji supružnik nastavlja primati i nakon smrti svog bračnog partnera. U 93 posto slučajeva žene primaju dio iznosa mirovine svojih preminulih supruga, no to se mijenja.
Prema prijedlogu kojeg je iznio saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, umirovljenici bi od 1. siječnja 2023. imali pravo izbora. Taj se izbor sastoji od odricanja od vlastite mirovine i ostvarivanja prava na 77 do 80 iznosa pokojnikove mirovine. To je bilo i dosad moguće, ali u iznosu od svega 70 posto.
Druga opcija je nastavak primanja vlastite mirovine, ali i partnerove u iznosu od 10 do 50 posto. Ovaj varijabilni postotak ovisi o tome koliko je dugo supružnik poživio. Naime, predviđa se da će oni čiji su supružnici preminuli nedugo nakon odlaska u mirovinu ostvarivati pravo na 50 posto partnerove mirovine. Oni, čiji su supružnici poživjeli desetak ili više godina, moći će računati na svega deset posto pokojnikove mirovine, dakako, uz svoju, koja ostaje u punom iznosu.
Kažnjavanje živućih
Vlada na izmjene obiteljske mirovine planira potrošiti milijardu kuna, a ovakva je opcija razljutila Sindikat umirovljenika Hrvatske, koji je dio Radne skupine koja bi o tome trebala odlučivati. Oni smatraju kako je potonja opcija nepravedna prema onima koji dulje žive, odnosno kasnije su preminuli. Dodaju i kako takav model ne postoji nigdje u Europi.
"Netko tko dulje živi se kažnjava, jer je i njegov partner duže živio pa umro. Oni koji će zadržati vlastitu mirovinu i dobiti mirovinu od preminulog partnera, će dobiti ovisno o tome koliko je dugo preminuli partner koristio mirovinu. Ako je to dvije ili tri godine, dobit će 50 posto, a što je dulje živio taj preminuli, dobivat će 10 posto. Postavlja se pitanje što je s ljudima koji imaju blizu 80 godina, jedan supružnik umre, a drugi dobije samo 10 posto. U prijevodu, da imaju prosječnu mirovinu od 2640 kuna, dobit će 260 kuna, što je izrazito malo i ne rješava siromaštvo obiteljskih umirovljenika. Linija siromaštva je 2927 kuna, a prosječna obiteljska mirovina je 2140 kuna“, objasnio je za Net.hr glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske, Igor Knežević.
Ipak, ističe kako se u Sindikatu slažu s prvom opcijom, odnosno nasljeđivanju od 77 do 80 posto mirovine preminulog supružnika, bez prava na vlastitu mirovinu, iako ističu da bi taj postotak mogao biti i viši od 80 posto.
S obzirom na problematičnu situaciju s preživjelim supružnicima, Sindikat je predložio svoj model, po uzoru na Austriju. Tako bi preživjeli supružnik dobio do 50 posto mirovine pokojnog, ali to ne bi imalo veze s duljinom njegova života, već sa zbrojem njihovih mirovina. Ako bi on bio manji od jedne i pol prosječne mirovine, preživjeli partner bi dobio 50 posto pokojnikove mirovine. Ako bi zbroj pak bio veći od četiri prosječne mirovine, preživjeli ne bi dobio ništa uz svoju mirovinu.
Zamjeraju Hrelji što svoj model, o kojem će više detalja biti u siječnju ili veljači sljedeće godine, predstavlja kao "pravičan i solidaran“ te dodaju da je bit pravičnosti i solidarnosti sačinjena u prvom mirovinskom stupu međugeneracijske solidarnosti, gdje sadašnji radnici uplaćuju doprinose za sadašnje umirovljenike, a ne za sebe.
I dobro i loše
Problem s doprinosima ističe i umirovljeni ekonomist Predrag Bejaković. On promjenu u obiteljskim mirovinama smatra "u jednu ruku dobrom, a u drugu ruku lošom“.
"Sa stanovišta pojedinca je dobro. U Hrvatskoj je opća stopa siromaštva između 18 i 20 posto, kod starijih osoba je između 30 i 35 posto. Slijedom toga, dobro je da se takve mjere provode, ali nema besplatnog ručka, jer to jednostavno košta.
Ali, Vlada je ta koja treba misliti o dugoročnim interesima cjelokupnog društva. Je li dugoročni interes cjelokupnog društva da se opterećuju današnji naraštaji? Jednom kad ste uveli neko pravo, onda ga je gotovo nemoguće ukinuti. Sad u većoj mjeri u mirovinu ulaze baby boomeri, odnosno osobe rođene do 1964. godine, a slijedom toga će se mirovinski rashodi još više povećati. Tu postoje neke opcije: ili ćete povećati doprinose, koji su u ukupnoj masi već jako visoki, ili ćete smanjiti mirovine, ili ćete smanjiti neke druge rashode“, upozorio je Bejaković i dodao da bi podizanje mirovina narušilo unutarnju stabilnost mirovinskog sustava.
Nepostojeći cenzusi
Još jedna neobičnost Hreljinog prijedloga, kojeg je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava očito prihvatilo, jest nepostojanje nikakvog dohodovnog ili imovinskog cenzusa za ostvarivanje prava. Jasno, u slučaju obiteljskih mirovina, preživjeli partner ima pravo na dio pokojnikove mirovine, ali država će, koristeći samo to pravo, bez drugih ograničenja, vrlo brzo potrošiti milijardu kuna.
"Ako uzmete dohodovni cenzus, onda on nije bitan. Bitniji je imovinski cenzus, odnosno kolikom osoba raspolaže imovinom. Netko ima malu mirovinu, ali veliku imovinu. Ne vidim zašto bi mu država trebala pomoći, ako ima veliku imovinu koju može iznajmiti ili prodati. Provjera dohodovnog ili imovinskog stanja je uvijek podložna administraciji. Netko mora provjeravati kolika vam je stvarna mirovina. Netko može imati mirovinu iz Austrije, Njemačke ili drugih zemalja i jako malu hrvatsku mirovinu. Mi nismo neko društvo vladavine prava i ljudi će skrivati ako imaju veliku stranu mirovinu ili ako imaju imovinu, koju uvijek mogu prenijeti na djecu. Tu se potiče da ljudi pokazuju svoje stanje gorim, nego što ono objektivno jest. Govoriti koliki bi trebao biti imovinski cenzus je teško, jer nema motiva da zadržimo ljude u svijetu rada. Mi motiviramo ljude da odlaze u mirovinu“, smatra ekonomist.
Pravo na obiteljsku mirovinu imaju i korisnici nacionalne naknade za starije osobe, koja iznosi 800 kuna. Oni bi mogli preuzeti postotak mirovine svog pokojnog supružnika, samo ako se odreknu naknade, ali bi im, prema izračunu tajnika SUH-a Kneževića, to bilo isplativo tek ako je ta mirovina bila veća od 1000 kuna.
Obiteljsku mirovinu, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mogu dobiti i udovice s navršenih 50 godina života, ali i one koje su u vrijeme smrti svog supruga imale 45 godina. One će obiteljsku mirovinu moći primati od 50. rođendana, osim u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti. U određenim slučajevima pravo na obiteljsku mirovinu imaju i djeca. Zasad nije poznato hoće li se mijenjati kriteriji ili krug primatelja obiteljske mirovine. Uz tolika davanja, ali i stanje u mirovinskom sustavu, Bejaković tvrdi da se ne možemo uspoređivati s Austrijom ili Njemačkom.
"To je deplasirano, jer je riječ o bogatim zemljama. Hrvatska ima najnepovoljniji odnos radnika i umirovljenika u svijetu. Na 127 radnika dođe 100 umirovljenika. Austrija i Njemačka imaju neusporedivo bolji odnos. Mi smo malo, siromašno društvo, koje se ne može uspoređivati s Austrijom i Njemačkom. Uostalom, Nijemci su potpuno svjesni ozbiljnosti problema svog mirovinskog sustava. Lijepo je da uvodimo prava i da štitimo prava umirovljenika, ali uvijek treba imati na umu da se prava ne mogu tako lako ukinuti i da nema besplatnog ručka. Ljudi misle da ministar Marić ima neke skrivene kofere s novcem u trezoru Ministarstva financija i sad je njegova dobra volja da te novce izvuče i da ljudima“, pojasnio je Bejaković te da nema ideju kako reformirati obiteljske mirovine, ali da bi se trebalo usmjeriti na nezaposlene i neaktivne osobe.
Za kunu više
Ako pitate umirovljenike, njima je bitno da im sjedne koja kuna više, pa makar i s računa svojih pokojnih partnera. Tako je to kad svakog mjeseca imaju nedoumicu hoće li prvo platiti hranu, lijekove ili režije.
"Eto kad mene ne bude bit će za nju bolje, dobit će do 50 posto, opet će joj biti lakše. Bit će joj lakše tada nego sada sa mnom, ne dobije ni pola, potrošim ja", rekao je za Dnevnik.hr Šimo iz Slavonskog Broda.
No, kome će od 214.000 primatelja obiteljske mirovine u Hrvatskoj zaista biti bolje, trebalo bi se znati početkom sljedeće godine. Prije toga će se sastati i Radna skupina, pa će tada biti poznati i detalji ove promjene. Unatoč načelnom stavu, iz SUH-a poručuju da će konkretne komentare uputiti tek kada bude sve utanačeno.
