Više od pola hrvatskih građana (52,8 posto) smatra da je za uspjeh u životu važnije biti u političkoj stranci nego biti dobro obrazovan, pokazalo je ekskluzivno istraživanje Promocije plus za RTL.
To je stajalište češće rasprostranjeno među muškarcima (56 posto) nego među ženama (49,8 posto). Isto tako s tom tvrdnjom se najviše slažu zrelije dobne skupine te oni sa srednjim i nižim obrazovanjem, a najviše dolaze iz velikih urbanih središta te najčešće žive u Dalmaciji, Slavoniji i Središnjoj i gorskoj Hrvatskoj.
Više od 400.000 ljudi u strankama
A koliko je to mišljenje uvriježeno najbolje pokazuje broj stranaka, kao i ljudi koji su njihovi članovi. Jedistvneni i službeni podaci ne postoje, obzirom da bi stranke morale čuvati podatke i tek skupljaju privole članova da mogu pristupiti obradi podataka, no moguće je procijeniti na temelju samih podataka koje su objavile stranke.
Hrvatska demokratska zajednica trenutno ima najviše članova, oko 211.000. Zatim slijedi HNS s oko 39.000 članova, a tisuću manje ima HSS. Četvrta stranka po redu je vodeća stranka oporbe SDP s 32.000 članova. Sljedeće su: HSLS (17.000), HSU (11.000), SDSS (10.100), Narodna stranka – reformisti (9000), IDS (7300). Ostale stranke koje su dale podatke o članstvu imaju manje od tisuću članova (GLAS, Most, HDSSB), dok broj članova političke platforme Možemo! nije poznat.
HDZ apsolutni prvak
Podatak koji najviše iskače je činjenica da HDZ ima značajno veći broj članova od ostalih stranaka. Čak 6 posto punoljetnih građana je dio vodeće stranke Po broju članova najveća stranka u Europi ona Vladimira Putina (Ujedinjena Rusija), a odmah slijedeća po redu je Srpska progresivna stranka Aleksandra Vučića. Zatim slijede najveće stranke u Austriji, Francuskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Italiji. HDZ na je tek na 15.sve dok se ne uzme u obzir broj stanovnika, jer je HDZ sa čak šest posto punoljetnih glasača, apsolutni prvak.
Kada se gledaju članovi svih stranaka, i Hrvatska je drugom mjestu u Europi. Obzirom na to da u Hrvatskoj djeluje još 149 drugih stranaka i neovisnih biračkih lista i udruga građana koje nastupaju politički i sudjeluju u izborima na lokalnoj i regionalnoj razini, oko 400.000 hrvatskih građana je član stranke. Točnije više od 12 posto od ukupnog broja punoljetnih koji imaju biračko pravo.
Samo je Austrija (13,5 posto) bolja od nas, prema međunarodnoj studiji "Organizing Political Parties: Representation, Participation, and Power" iz 2017. Knjigu u kojoj je analizirano nekoliko europskih država uredili su na dr. Susan E. Scarow, dr. Paul D. Webb i dr. Thomas Poguntke.