Hrvatima Bosanske Posavine uopće nije lako te se osjećaju zaboravljeno. Nakon rata neki su se vratili u mjesta u koja su živjeli, a ondje su ih dočekale uništene i spaljene kuće, dakle apsolutno ništa. Nekada je tamo živjelo 150.000 Hrvata dok ih je danas jedva 25.000. Svoju tužnu priču iz tog kraja za RTL-ovu "Potragu" ispričao je Ivica Sedlovski iz Pjevalovca koji se već 20 godina bori s vlastima da mu obnove razrušenu kuću. Osim kuće, imao je Ivica i veliku farmu pilića.
Rekli su mu da je obnova kuće preduvjet za obnovu farme, no kuću je naposljetku obnovio sam jer četiri godine nitko ništa nije poduzeo u vezi toga. Nekada je bio uvjeren da će mu država pomoći pa da nakon obnove ponovno pokrene posao. Nema koju državu nije obišao pa je pomoć tražio u Hrvatskoj, cijeloj BiH, Federaciji i Republici Srpskoj i uvijek iznova plaćao projekte i planove, međutim 18 godina kasnije apsolutno ništa se nije dogodilo niti promijenilo.
"Mnogi su dolje napravili kuće, napravili uvjete za život, no povratak tamo nije jednostavan. Nije suradnja sa svim institucijama, s vlašću u Republici Srpskoj onakva kakva bi mogla i trebala biti. Naravno da tu ima opstrukcije i svega drugoga, pogotovo kod ljudi koji se tamo vide u smislu povratka i bilo čega drugoga", rekao je za "Potragu" Zvonko Milas, državni tajnik Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Najmanje 10 puta je radio poslovni plan i svaki put morao platiti
Osim što je Ivica puno potrošio na obnovu kuće, puno je novca otišlo u vjetar na obilazak institucija u trajanju od 20 godina. Tako je on "hodočastio" po Sarajevu, Zagrebu, Banjoj Luci te ni sam više ne zna koliko je puta ponovno morao pribavljati raznu dokumentaciju kako bi aplicirao na programe obnove. Doslovno mu svi, od hrvatskih pa do međunarodnih institucija i udruga govore da nisu nadležni za njegov slučaj. Ivica je nekada bio ljut, danas je očajan.
"Najmanje deset puta radio sam poslovni plan. Svaki put sve ponovno i svaki put moraš dati sto eura onom građevinskom inženjeru koji mora napraviti skicu, sve kako treba raditi. I uvijek iz početka, i uvijek uzalud. Ništa. Netko bi trebao obnoviti, nadoknaditi nam štetu. Ne znam, ne znam kome smeta povratak Hrvata u Bosansku Posavinu jer nama nitko ni iz Hrvatske neće pomoći. Iako se hvale da pomažu tamo i vamo. Ništa od toga!", kaže Ivica Sedlovski.
'Povratak je slab jer je kasno počeo'
Ekipa "Potrage" se zaputila u Banju Luku, točno u Vladu Republike Srpske, odnosno Državno tajništvo za raseljene osobe. Tamo ih je dočekao Dragan Juričević, zamjenik tajnika, inače Hrvat iz Kotor Varoša. On pokušava uvjeriti da se vlasti Republike Srpke dobro brinu o Hrvatima.
"Sad projekt koji provodimo na području RS, 218 kuća iz regionalnog stambenog programa, to je ta donatorska konferencija koja je bila. Znači 218 kuća za Hrvate. To je opet Posavina, Kotor Varoš, Teslić. U Derventi 32 objekta. Znači, radi se!", kaže Juričević.
U Derventi su Hrvati vlasnici 47 posto katastarske općine. Kako kaže Juričević, oni više ne žele prodavati svoju zemlju i kuće. Slaže se s tim da je povratak slab, no navodi da je to zato što je kasno počeo. Tvrdi da je i on u progonstvu bio više od 10 godina te hvali suradnju s vlastima u Zagrebu i ističe koliko je Hrvatska uložila u Derventu.
'KADA SE VIDE UČINCI BIT ĆE PREKASNO': Bogati Arapi masovno kupuju napuštene parcele Hrvata u Posavini
'Ja ću pomoći Ivici'
Kaže da je u zadnjih osam godina uloženo 35 milijuna kuna u Općinu Derventa preko raznih projekata. Tako navodi infrastrukturne projekte, projekte izgradnje kuća, pomoć vjerskim zajednicama, direktnu pomoć ljudima za održiv povratak. Kada su ga novinari pitali zašto je Ivici uskraćena pomoć, on je osobno obećao da će mu pomoći. Valja napomenuti da Juričević na mjestu tajnika radi tek 10 mjeseci.
"Molim vas da, ako imate podatke od tog gospodina, rado ću ih uzeti, kontaktirat ću ga. Mi ćemo ove godine opet imati natječaj i ja sam siguran da takve osobe koje hoće nešto raditi, da će dobiti određena sredstva. To je ono što sam rekao: da nije dovoljno obnoviti kuću, i za što se zauzimamo ovdje u Vladi RS-a, da ta sredstva koja se odobre za povratak, da većim dijelom idu ljudima za opstanak", rekao je.
Tračak nade dolazi iz Hrvatske
Na čelu Vladina ureda za Hrvate izvan RH stoji Zvonko Milas koji je svjestan svih problema. Milas vjeruje da je prometna povezanost, u koju se ulaže s obje strane granice, jedan od ključeva poboljšanja života Hrvata u Republici Srpskoj i njihov ostanak.
"Vjerujem da će to pridonijeti i procesu prekogranične suradnje koji je u ovom dijelu Posavine, Orašju i Domaljevcu puno izraženiji, a vjerujem da ćemo ga na taj način ostvariti i ovdje. Da ćemo pokrenuti i druge procese koji će pridonijeti da se danas-sutra tamo pojavi neka hrvatska tvrtka, što ja znam Pevec, Fortenova, Podravka, Kraš. No treba ljudima ponuditi što bolju povezanost, što bolju komunikaciju, a onda će doći i druge stvari", ističe Milas.
Cijeli prilog i tekst o neprilikama Hrvata u Bosanskoj Posavini možete pronaći na RTL-u.
