Ured za tisak Svete Stolice u utorak je izdao priopćenje, koje prenosimo u cijelosti.
"Spomenuto je pitanje crkvene naravi. Stoga žalosti činjenica što je instrumentalizirano i što se nastoji predstaviti ga u političkom i demagoškom ključu, kao da bi se željelo naškoditi Hrvatskoj. Naprotiv, odluka Svete Stolice isključivo teži da se ponovno uspostavi pravda unutar Crkve, premda i samo djelomičnom odštetom.
Odluka je primijenjena nakon zaključka rasprave koju je Sveta Stolica počela već 2004. godine s Porečko-pulskom biskupijom i benediktinskim samostanom u Praglii. Dana 21. studenoga 2008. Sveti je Otac ustanovio posebno kardinalsko povjerenstvo. Nakon traženja dogovora između stranaka i uz neke jednostrane poteze crkvene vlasti Poreča i Pule, u povjerenstvu su jednoglasno prihvaćeni zaključci, a u prosincu 2010. godine podneseni su papi, koji je odluke povjerenstva odobrio.
Tom je odlukom određeno da se sporne nekretnine, još u posjedu biskupije, prenesu u vlasništvo hrvatske pravne osobe Abbazia d.o.o., čiji je jedini vlasnik samostan iz Praglie, obnavljajući tako, koliko je danas moguće, oporučnom voljom izvornoga darivatelja određeno stanje, koje se, zbog povijesnih događanja, dugo godina nije poštovalo. Osim toga, od biskupije je zatražena odšteta benediktincima iz Praglie kao naknada za dobra koja je biskupija već otuđila ili su jednostavno nepovratna. Mjera te odštete ima se smatrati paušalnom jer je znatno veća vrijednost dobara koja je biskupija već otuđila.
Pulsko-porečki biskup, nakon što je u početku pristao pregovarati s benediktincima kako bi se postiglo unutarcrkveno rješenje spora, na žalost se povukao od takva stava. Budući da je odbio potpisati ugovor koji bi gornjim odredbama imao dati civilni učinak, papa je 6. srpnja 2011. morao pribjeći imenovanju monsinjora Santosa Abrila y Castellóa povjerenikom "ad actum", koji je za ovo posebno pitanje zamijenio lokalnu crkvenu vlast, te se tako napokon došlo do rješenja spora.
Razlozi koje je navodila Pulsko-porečka biskupija uvijek su se s dužnom pomnjom razmatrali te su prihvaćeni u papinskoj odredbi, prema mjerilima pravednosti. Zbunjuje stoga što odluka Svete Stolice nailazi na protivljenja kao da je jednostrana ili čak kao da je bez pravoga temelja."
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pojavio se prvi put u javnosti nakon što je u petak na svjetlo dana izašao slučaj Porečko-pulske biskupije. Bozanić je predvodio misu na otoku Visovcu, gdje je u svojoj propovijedi na blagdan Gospe od Anđela na posredan način poslao i svoju poruku o cijelom slučaju.
Bozanić se, naime, pozvao na autoritet pape Benedikta i velik dio svoje propovijedi posvetio njemu, koji je presudio u slučaju Dajla tako što je izvlastio porečko-pulskog biskupa mons. Milovana i imenovao drugoga tek toliko da potpiše sramotan sporazum koji ide na ruku talijanskim benediktincima. Dakako, papa je to učinio na prijedlog kardinalske komisije u kojoj je bio i kardinal Josip Bozanić.
U svojoj propovijedi Bozanić je rekao kako nam je "papa Benedikt XVI. za svog pohoda Hrvatskoj ispunio dušu svojom blizinom".
"Vidjeli smo Petra naših dana i on je vidio nas. U njemu smo ljubav prema Hrvatskoj mogli tako neposredno doživjeti. Svjedoci smo, nažalost, da sve veliko u Hrvatskoj nailazi na obescjenjivanje. Sjećamo se što se govorilo mjesecima prije papina pohoda i čujemo što se govori ovih dana. Slušamo razna tumačenja, bezobzirne i uvredljive primjedbe na račun Svetog Oca i njegove službe, koje bi u svakoj uljuđenoj zemlji morale naići na negodovanje. Neki to čine iz neznanja i nepoznavanja stvari, a neki pak iz mržnje i drugih nečasnih ciljeva, željni stvarati podjele koristeći se politikantstvom, demagogijom i lažima", rekao je kardinal Bozanić.
Dodao je da je "žalosno to što je u Hrvatskoj gotovo postalo pravilo da se neke može vrijeđati, bez ikakvih društvenih i inih posljedica". "Mi prihvaćamo i takav križ, jer će istina doći na svjetlo dana", zaključio je Bozanić.
Vezani članci:
arti-201108010003006 arti-201108010318006 arti-201107290964006
