Od malih nogu Danijela Kulenović svoju kćer uči da smeće nije samo smeće. Posljednjih dvadeset godina reciklira sve što joj dođe pod ruku. "Tad je bilo samo za papir, onda smo smišljali što ćemo s ostalim, ali super je što u Zagrebu postoje reciklažna dvorišta, a imamo i sve više kontejnera", govori Danijela.
U jedan takav zajedno odnose sve što su prikupile u samo nekoliko dana. "Ima jedan preko puta ceste koji kipi od plastike i tamo bude svega. Ovo su nam tek nedavno instalirali prije jedno dva mjeseca, a bio je samo jedan i to za blok zgrada, a to je jako malo", tvrdi Danijela.
Zagreb u reciklažu šalje između 20 i 30 posto svoga smeća, Hrvatska još i manje. Oni koji razvrstavaju svoje smeće još uvijek nisu u većini. No, Danijela ne može više zamisliti da radi drukčije. Ovako se osjeća bolje, no nije sigurna što se s njezinim smećem dalje događa.
Ono što je Danijela jučer ubacila u svoj kontejner danas završava ovdje, odakle ulazi dalje u sortirnicu. Manji dio toga završit će u reciklaži, a veći u alternativnom gorivu.
Radnici odvajaju smeće
Plastiku iz zagrebačkih kontejnera ovi radnici privatnog poduzeća razvrstat će ručno. To je i Valentinin posao. "Zadatak gospođe Valentine je da odvoji plastične vrećice iz ostale ambalaže koja može biti pomiješana s ostalim materijalama", kazao je Željko Teufel, član uprave Cezara.
A svaki radnik odvaja nešto drugo. Jer ne može se sva plastika reciklirati i nije jednako vrijedna. Ono što odvoje bacaju u boksove, odakle kvalitetna plastika ide dalje na prešanje pa u prodaju.
"Od pet bočica poslije finalne prerade proizvest će se pet bočica ili odjeća od sintetskog materijala, jedino se od recikliranih materijala ne smije ponovno proizvoditi ambalaža za prehranu, od kante će vjerojatno nastati ponovno kanta, a od papira papir", tvrdi Teufel.
No tek 25 posto plastike postiže određenu cijenu na tržištu, ostalo se šalje drugom poduzeću CIOS grupe u Varaždin, gdje se proizvodi alternativno gorivo koje se koristi u cementnoj industriji kao zamjena za ugljen. I tu dolazi do problema. Uporaba plastike sve je neisplativija, tvrde u CIOS-ovom poduzeću. Oni plaćaju cementari u Bosni da preuzme alternativno gorivo koje proizvedu. Cijena plastike pala je, sve otkako je Kina zatvorila tržište.
CIOS-ov Cezar i Reoma grupa dobivaju natječaj
Grad Zagreb u travnju je sklopio ugovor. Tražio se uporabitelj za plastiku, metal, papir i karton. Na natječaju su pobijedili CIOS-ov Cezar i Reoma grupa zajedno. A cijena koju su ponudili za plastiku bila je tek lipa po kilogramu, za papir 24 lipe.
Ugovor je potpisan do ispunjenja količine, a to se s plastikom dogodilo mnogo brže od predviđenog roka. Pa je grad prije dva tjedna ostao zatrpan, a građani očajni. Društvene mreže preplavile su slike pretpanih kontejnera, a iz Zelene akcije smeće su tada iskrcali pred gradskim poglavarstvom.
"To se događa svakih nekoliko mjeseci i to nije normalno u jednoj metropoli. Poručili smo gradu da građani vape za time da se uspostavi jedan dobar sustav odvajanja", kazao je Marko Koštak iz Zelene akcije.
U gradu se za to vrijeme tražilo riješenje, koje je pronađeno potpisivanjem aneksa ugovora iz travnja. "Imali su situaciju gdje moraju pregovarati s onima koji imaju dozvole i moraju prihvaćati uvjete, aneksom su povećane količine ne samo za plastiku nego i ostale vrste otpada koje su navedene u ugovoru – karton, papirnate supstance na kojima se može puno više zaraditi. Očito su morali popustiti da bi uporabitelj pristao potpisati aneks za dio koji se tiče plastike", kazao je Renato Petek, zastupnik u Gradskoj skupštini.
'Desetak dana intenzivno smo pregovarali'
Tražili smo detalje ugovora iz travnja, koji je potpisan temeljem javnog natječaja. No, o aneksu, koji bi kao i ugovor trebao biti javan, nisu htjeli pričati. "Što se tiče cijena i količina, molit ću vas da se obratite naručitelju, to jest Holdingu, podružnici Čistoće", kazao nem je Teufel.
"Nećete me zaskakati na hodniku. Sve ćete to s mojom glasnogovornicom dogovoriti. Nisam ja neki klošar. Red se mora znati", tako nam je kazao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Pet dana nakon poslanog upita dolazi odgovor koji potpisuje Čistoća. "Desetak dana intenzivno smo pregovarali, ali i tražili druge opcije kako bismo zaštitili interese građana, kao i Čistoće.
Odmah nakon potpisivanja dodatka ugovoru, kojim je ugovorena prodaja dodatne plastične ambalaže od 1 100 tona te zajamčeno preuzimanje cjelokupne količine od strane kupca bez vremenskog ograničenja, nastavljeno je prikupljanje i u najkraćem roku čišćenje spremnika od plastične ambalaže. Kako bi se spriječilo ponavljanje situacije u projektnoj fazi privremeno je skladište na Jakuševcu", poručuju iz Čistoće.
Na kraju ipak, u telefonskom razgovoru iz Holdinga, potvrđuju – za 50 posto dignute su i kvote za prikupljanje papira. No, pitanja poput onog koliko grad ima ugovora s CIOS grupom ostala su neodgovorena.
Posao s Holdingom tek je jedan posto od ukupnih prihoda grupacije
"Naišao sam na ugovore o otpadu s groblja, s tržnica, čišćenja cesta razne druge vrste optpada koja također zbrinjava ta tvrtka koja ima dozvole, ali se grad izuzeo od moguće zarade od prodaje takve vrsta otpada", tvrdi Petek. "Svi ugovori dobiveni su putem javnog natječaja ili za skupljanje ili za oporabu. Tu su još otpadno drvo i glomazno drvo", tvrdi Teufel.
Posao s Holdingom, poručuju, tek je jedan posto ukupnih prihoda grupacije, koja godišnje zaradi milijardu i pol kuna. Iz Holdinga poručuju kako imaju ugovore s još šest ili sedam tvrtki te da oni nisu jedini.
"Situacija s aneksom ili Pripuzom. Neće se to riješiti ovim ugovorom ili aneksom jer je to sustavni problem. Za početak je problem kako dolazimo do tih prirodnih monopola, a imali smo natječaj da se javi samo ta tvrtka, npr. za glomazni otpad. Pa možemo samo nagađati. Da li stvarno samo oni zadovoljavaju uvjete, drugi se boje, misle da je već sve dogovoreno, s obzriom na dugo prijateljstvo između Bandića i Pripuza", kazao je Tomislav Tomašević, zastupnik u Gradskoj skupštini.
'Natjerali smo grad da postupa po zakonu'
U aferi Agram zajedno sjede na optuženičkoj klupi s još dvanaest suoptuženika. Dio optužnice Milana Bandića tereti za pogodovanje CIOS grupi, ali i građevinskom poduzeću Bramgrad.
A gradu je, jer za to nije imao dozvolu, zabranjeno odlaganje
komunalnog otpada, osim onog miješanog, na Jakuševac još
prije pet godina, za vrijeme mandata tadašnjeg ministra zaštite
okoliša Mihaela Zmajlovića. U siječnju je
gradonačelnik sa zajednicom ponuditelja u kojem se opet spominje
pripuzov Ekoflor
plus, ali i tigar Milana Penave, sklopio
ugovor vrijedan više od 240 milijuna kuna za sanaciju toga
odlagališta.
"Natjerali smo grad da postupa po zakonu. Nije zabranjeno privatnim tvrtkama da to rade, no važno je da gradovi to transparentno dodjeljuju. Mi danas imamo da država luta, plan gospodarenja otpadom nedefiniran je i ne zna se što će biti s privatnim sektorom", kazao je Zmajlović.
A vrijeme curi. Do 2020. Hrvatska mora reciklirati 50 posto otpada. Isti cilj ima i Zagreb. "Grad je trebao podijeliti kante i vrećice pa je rečeno do ljeta, pa do jeseni, ali to se još nije dogodilo, tako da građani ne mogu početi ni prikupljati otpad, a onda nećemo stići", tvrdi Tomašević.
Razvrstavanje otpada na kućnim vratima od 2019.
A u Gradu imaju velike planove. Iduće godine, najavili su, prijavit će se na natječaj za gradnju vlastite sortirnice. Izrađuje se studija za izgradnju novog centra za gospodarenja otpadom. Pri kraju je natječaj za plastične vrećice koje će Zagrepčani dobivati dva puta mjesečno.
Obrađuju se ponude za oporabu biootpada, a kante su već kupljene. Optimistično najavljuju, neki bi kvartovi već do kraja godine otpad mogli razvrstavati na kućnim vratima.
