Prvi put u povijesti neke bolnice su u plusu, smanjio se dug, svima rastu prihodi, pacijenti kraće čekaju, operacija je više. O ovoj zdravstvenoj renesansi u hrvatskom zdravstvu razgovarali smo s ministrom zdravlja Sinišom Vargom.
Kažete da ste drastično smanjili dug sustava. To nisu uspjeli mnogi prije vas. Jeste li onda najbolji ministar zdravlja dosad ili samo bolje prikazujete brojke?
Svaki ministar u povijesti moderne Hrvatske je ugradio dio sebe u hrvatski zdravstveni sustav. Nitko do sada nije imao takvu situaciju jer je Vlada od 1. siječnja 2015. godine odlučila izdojiti HZZO iz Riznice, nove su okolnosti, novi modeli upravljanja, financiranja, itd. I oni daju pozitivne rezultate u kratkom roku. Veliki financijski stručnjaci, posebno Europska komisija, MMF i Europska centralna banka, procijenili su naše brojke i ocijenili ih dobrim.
Rekli ste da je u Hrvatskoj u zdravstvu bolje nego u Švedskoj. Njima je za ove reforme trebalo pet godina, a nama samo šest mjeseci.
To sam rekao za Njemačku. Ali kada ste već Švedsku spomenuli, oni su uložili pet milijardi eura za skraćivanje listi čekanja i nisu uspjeli. Mi smo kroz ovaj model uz mala ulaganja uspjeli srezati liste čekanja. To je prvenstveno zahvaljujući zdravstvenom i nezdravstvenom osoblju bolnica koji su izišli u susret našim pacijentima. Gotovo 100.000 pacijenata smo obradili od veljače do danas.
U siječnju ste smijenili sanacijske upravitelje KBC-ova. Je li njihova smjena pridonijela ovim rezultatima?
Sve su to dijelovi ovog mozaika koji čini ovaj uspijeh, ali tu ne stojimo. Imamo još mnogo posla pred sobom. Bolnice još uvijek nisu potpuno rehabilitirane, sanacijski programi i dalje traju, moramo provesti nacionalni plan...
Garantirate li da nitko od pacijenata nije dobio lošiju uslugu prije ovoga?
Naglašavam. Uspjeli su preko HZZO-a s novim fondom skupih ljekova. Vjerujem kako ćemo u narednom razdoblju moći sve kvalitetnije, brž i dostupnije liječiti pacijente.
Među 11 bolnica koje su u plusu, samo je jedan KBC. I to KBC Rijeka koji je u plusu 43 milijuna kuna. Rebro, primjerice i dalje gomila gubitke - imaju minus od 65 milijuna. Kada će pozitivan rezultat ostvariti i veliki sustavi i razmišljate li onda ponovno o smjenama sanacijskih upravitelja?
Tri četvrtine je smanjen dug u odnosu na lanjsku godinu. KBC Zagreb je najveći sustav koji ima 5.500 zaposlenih. Tu se prakticira najzahtjevnija medicina. To je najtvrđi orah za reformu. Sadašnji ravnatelj je na toj funkciji samo pet mjeseci, moramo mu dati vremena da uspostavi svoju vlast potpuno.
Zašto vam je trebalo toliko vremena da shvatite kako je Imunološki zavod bitan za zdravlje nacije i gdje ćete naći novac za njegov spas?
Nastojimo očuvati javi sektor. Nastojimo smanjiti javni sektor, velika je dilema oko toga u javnosti. Procijenjeno je sada da se Imunološki vrati svojoj kući. Iz zdravstva i iz državnog proračuna će se naći sredstva za plaće zaposlenika i kontinuirano ćemo proizvoditi proizvode. Ali potrebno je na novom lokalitetu napraviti novi proizvodni pogon i to će se dogoditi iduće godine.
