Ministar zdravlja Siniša Varga izjavio je u ponedjeljak na 6. Konferenciji za zdravstvo da se reformske mjere u zdravstvenom sustavu provode kako bi se podigli dostupnost i kvaliteta usluga, a ne participacije za građane.
Varga je rekao da su osam reformskih mjera Ministarstva zdravlja temeljito provjerili i prihvatili Europska komisija, Svjetska banka i MMF. Ako se provedu prema planu, Hrvatska neće morati uvoditi dodatne mjere za smanjenje prekomjernog deficita, poručio je.
Istaknuo je kako se zalaže da na čelu bolnice umjesto ravnatelja bude direktor, što nije samo jezično pitanje, jer ravnatelj upravlja sredstvima iz proračuna, a direktor aktivno upravlja novcem. Založio se za jačanje prihoda bolnica izvan ugovora s HZZO-om, poput usluga u zdravstvenom turizmu i kliničkih ispitivanja.
"Programom plus" znatno su smanjene liste čekanja, a program "72 sata" za liječenje onkoloških bolesnika do kraja godine će se proširiti na sve kliničke bolničke centre i kliničke bolnice u Hrvatskoj, najavio je Varga.
Uz sve probleme zbog recesije, dodao je, zdravstveni sustav zadržao je dosadašnju razinu javne zdravstvene zaštite, za razliku od brojnih drugih zemalja.
Usprotivio se mogućnosti privatiziranja HZZO-a ili njegovih dijelova. Tvrdnje o "amerikanizaciji" sustava su namjerno izvrtanje teza i podmetanje, ustvrdio je Varga istaknuvši da, kao i svojedobno Andrija Štampar, smatra kako ne smije biti razlike u liječenju bogatih i siromašnih.
Ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec predstavila je novi model ugovaranja zdravstvene zaštite kojim se može promijeniti dosadašnji ugovorni broj medicinskih postupaka za 40 posto. Nove ugovore potpisalo je 96 posto korisnika.
Rezultati novog modela pokazuju da je broj postupaka znatno porastao, povećan je udio propisivanja generičkih lijekova, stopa bolovanja je smanjena s 3,11 na 2,85 posto, znatno je povećan broj preventivnih pregleda, te je smanjen utjecaj farmaceutskih kompanija. Svi domovi zdravlja sad posluju pozitivno, rekla je Prenđa Trupec.
Izlazak HZZO-a iz riznice donio je dvije milijarde kuna u zdravstveni proračun, od čega 1,3 milijarde otpada na bolnički sustav. Postavljeni su temelji da se više ne stvaraju novi dugovi, povećani su bolnički limiti, ubrzano je plaćanje i ostvarena je trasparentnost prihoda i rashoda. Prihod bolnica prvi put ovisi o kriterijima uspješnosti i kvalitete usluga, kaže Prenđa Trupec.
Naglasila je da sve bolnice zarađuju više nego 2014. godine, no ne smiju povećavati rashode jer država više nema novaca za pokrivanje dugova zbog zauzdavanja prekomjernog deficita.
