Pandemija je pokrenula potpuno neočekivan trend na tržištu rada - val dobrovoljnih otkaza, posebno među mlađom populacijom, a trend je primjetan diljem svijeta, piše N1. Primjerice, u studenome prošle godine u SAD-u je zabilježen najveći broj dobrovoljnih otkaza u posljednjih 20 godina, a trend se nastavio i nakon ukidanja epidemioloških mjera. Istraživanja pokazuju da će trend biti nastavljen zbog sve većeg pritiska na plaće. Najčešći razlozi su niska plaća, manjak mogućnosti napredovanja i osjećaj nepoštovanja. Taj ekonomski trend nazvan je "velika ostavka", odnosno The Big Quit ili The Great Resignation.
Stručnjaci: Dobro razmislite o otkazu
Najmanje četiri milijuna radnika u SAD-u dalo je otkaz svakoga mjeseca u drugom dijelu 2021. godine. Pritom su mnogi napustili radna mjesta kako bi našli neko s boljom plaćom, boljim uvjetima i fleksibilnijim radnim vremenom. No, stručnjaci upozoravaju da bi zbog inflacije, rata u Ukrajini, povećanja kamatnih stopa i drugih gospodarskih poremećaja, trebalo dobro razmisliti o otkazu.
Istraživanje provedeno u ožujku ove godine u 44 zemlje, u kojemu je sudjelovalo 52.195 radnika, kazuje da će se trend masovnog davanja otkaza nastaviti zbog sve većeg pritiska na plaće. Svaki peti ispitanik rekao je da će u sljedećih 12 mjeseci vjerojatno promijeniti poslodavca, a više od trećine ispitanika planira tražiti povišicu, ali im je jednako važno imati posao koji ih ispunjava. Pritisak na plaću najveći je u tehnološkom sektoru gdje oko 44 posto ispitanika planira tražiti povišicu dok je najniži u javnom sektoru - oko 25 posto.
Istraživanje pokazuje da su glavni motivi za promjenu posla veća plaća (71 posto), želja za poslom koji ispunjava (69 posto) te želja da na poslu budu uistinu kakvi jesu (66 posto). Gotovo polovici ispitanika prioritet je bio mogućnost izbora gdje će raditi.
HZZ: Fenomen kod nas još nije relevantan
N1 iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje doznaje da trend masovnih otkaza u Hrvatskoj u posljednje dvije godine nije zabilježen. Porast broja otkaza bilježi se tek posljednja dva mjeseca, no o razlozima se još ne može decidirano govoriti. Kad se govori o svojevoljnim otkazima ugovora o radu, on se kreće u rasponu od najnižih 4643 osobe 2020. do najviših 6648 osoba u 2018. godini. Najniža stopa otkaza radnika u posljednjih pet godina u Hrvatskoj bila je 2020. (2,8 posto), a najviša 2018. kad je iznosila 4,4 posto. U 2021. godini taj je udio iznosio 4,1 posto.
"Slijedom navedenog, u pandemijskim godinama nije zabilježen znatan porast ulazaka u evidenciju uslijed davanja otkaza radnika u odnosu na prethodne godine. Dapače, u 2020. godini je znatno smanjen udio svojevoljnih otkaza o radu. Navedeni podaci pokazuju kako fenomen The Big Quit nije bio do sada relevantan za Hrvatsku", navode iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kad se pogledaju podaci za prva četiri mjeseca 2022. godine, a s obzirom na to da je tržište rada u Hrvatskoj u fazi oporavka nakon pandemije covida, u ovoj godini se bilježi lagani porast udjela svojevoljnih otkaza, koji je trenutno na 4,6 posto.
