Kako bi izbjegli Poreznu upravu, ali i pitanje o podrijetlu novca Hrvati se masovno rješavaju gotovine i ulažu u nekretnine što još diže cijenu ionako preskupih kvadrata. Zapanjuje podatak da je više od polovice nekretnina zadnjih mjeseci plaćeno u kešu. Stan od 71 kvadrat, renoviran, u zgradi staroj 90 godina. Stan u centru Zagreba za 245 tisuća eura, odnosno 3400 eura po kvadratu. Za cijenu se često i ne pita.
"U Hrvatskoj ljudi nisu navikli investirati novac u dionice, investicijske fondove, nego svoj novac i dalje drže pod madracem i taj novac iz mjeseca u mjesec gubi vrijednost i ljudi su primorati to uložiti u neki drugi oblik, a to su nekretnine", rekao je Tomislav Kolačević, agent za nekretnine.
Sve je više onih koji novac iz madraca ulažu u cigle. U gotovini se najviše kupuju stanovi do 150 tisuća eura. Takvih je transakcija više od 50 posto.
"Gotovinski kupci kada dođu oni razgrabe dosta stanova, i ponuda se cijelo vrijeme smanjuje, a onda to utječe i na samu cijenu ostatka nekretnina na tržištu", izjavio je Kolačević.
Pa cijena kvadrata dodatno raste.
"Ima puno gotovine, tako kažu – i to ljudi kupuju. Preko ljeta zarade novaca i onda kupuju u Zagrebu stan", komentirao je Mišo iz Zagreba.
"Te novce koje imaju nisu baš legalno stečeni – tako mi se čini, pa se žele toga riješiti da ne bi bilo provjere u banci", rekla je Vjera Prpić iz Zagreba.
Jer neželjene kontrole banaka, Porezne, ali i Ministarstva financija najelegantnije se izbjegne ulaganjem u nekretnine.
"Zaista, veliki dio slobodnog kapitala nalazi se u rukama privatnih osoba i rentijera koji svoju imovinu na jedini, ili gotovo jedini način mogu legalizirati – a to je kupovina nekretnina", kazala je Vedrana Likan, stručnjakinja za investicije.
"Kad dođete u prvi kontakt u banci deponirati sredstva odmah vas pitaju podrijetlo novca da popunite upitnik, što ste u ovom slučaju izbjegli", rekao je Ivan Čevizović, porezni savjetnik.
A svaki iznos veći od 10 tisuća eura s prvim danom Nove godine trebat će se pravdati.
"Vezane transakcije se prate, tako da razbijanjem jedne velike transakcije na nekoliko manjih, zapravo niste puno postigli. Naravno, ako je taj vremenski razmak između pojedinih uplata veći teško da će to netko povezati, ali ako svaki dan polažete po 5 tisuća eura to će netko početi zbrajati i vidjeti da se radi o jedinstvenoj transakciji", izjavio je Čevizović.
Da se sve više građana rješava ušteđevine i nekretnine kupuje u kešu, primijetili su i u HNB-u.
"Postoji tendencija da se djelomično uzima kredit za kupovinu nekretnina, a djelomično se plaća kešom, odnosno bez kredita", kazao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
Dodatan kaos na tržištu, smatraju stručnjaci, mogao bi izazvati i porez na ekstra profit.
"Sigurno će gurnuti dodatni kapital u tržište nekretnina iz razloga što će gospodarstvo, odnosno biznisi koji su generirali izrazito dobre rezultate u ovoj godini pokušati pronaći način da svoju dobit smjeste na sigurnije mjesto od onog mjesta u državnom proračunu", izjavila je Likan.
A to znači još veće cijene ionako preskupih kvadrata.
