U 9.30 sati započeo je nastavak 2. izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora koju je na zahtjev Vlade RH sazvao predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Hrvatski sabor raspravljao je u četvrtak o 183 podnesena amandmana na prijedlog zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, Vlada je prihvatila njih 42 u potpunosti te šest djelomično, a glavne oporbene zamjerke bile su netransparentnost i nadzor nad trošenjem novca.
Među prihvaćenim amandmanima je i onaj Ljubice Lukačić (HDZ) u izmijenjenom obliku da se, uz ratne vojne invalide, oslobode participacije u obnovi i osobe s invaliditetom, kao i vlasnici i suvlasnici koji su u trenutku potresa u zajedničkom kućanstvu živjeli s osobom s invaliditetom.
"Njime se u ravnopravni položaj stavljaju hrvatski ratni vojni invalidi i sve ostale osobe s invaliditetom”, kazala je predlagačica Lukačić.
Prošao je i amandman HSLS-ovog zastupnika Darka Klasića kojim se uređuje da u slučaju da vlasnik ili suvlasnik otuđi nekretninu u roku od pet godina od obnove mora u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Prihvaćen je i amandman Domagoja Hajdukovića (SDP) da se u Stručni savjet za obnovu uključi i predstavnik Hrvatske obrtničke komore, kao i prijedlog Zeleno-lijevog bloka da u Stručnom savjetu bude i predstavnik Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.
Vladajući su prihvatili i dio tehničkih amandmana, među ostalima i one kojima se obiteljska kuća definira kao stambena zgrada veličine do 400 metara kvadratnih s najviše tri posebna dijela od kojih je najmanje jedan stan kako se pod obiteljsku kuću ne bi vodile velike proizvodnje od 10 tisuća kvadratnih metara s jednim pratećim stanom.
Također u projekt konstrukcijske obnove zgrade bit će uključeni i ovlašteni arhitekti te se izjednačava razina radnog iskustva za ovlaštene inženjere građevinarstva i ovlaštene arhitekte.
Prihvaćeni su i amandmani kojima se omogućuje obnova zgrada u slučaju bespravnih zahvata na konstrukciji zgrade na način da vlasnik ili suvlasnik podmiri troškove vraćanja zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije.
Mnogi amandmani oporbe nisu prošli, među kojima i onaj Peđe Grbina (SDP) kojim je tražio proširivanje pojma srodnika u zakonu, da se srodnicima definiraju sve osobe u uspravnoj liniji. Radi se primjerice o odnosu djedova i baka i njihovih unuka.
"Primjerice nekom su djetetu preminuli roditelji i živi u kući od djeda i bake. Ta osoba neće imati prava koja za srodnike proizlazi iz zakona”, kazao je Grbin dodavši da ne samo da traži glasanje o tom amandmanu nego ukoliko se ne prihvati obratiti se Ustavnom sudu i zatražiti zaštitu.
Grbin je također ustvrdio da predloženi socijalni kriteriji za dodjelu pomoći u obnovi nisu pravedni jer osoba s prihodima od 4.000 kuna ima pravo na punu pomoć, a osoba sa 4.001 kunom prihoda nema pravo ni na što. Stoga je predložio je stupnjevanje pomoći prema tablicama.
Odbijen je i amandman Tomislava Tomaševića (Klub zeleno lijevog bloka ) da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod.
Zadnji amandman bio je onaj HDZ-ovog kluba kojim vlada podnosi saboru godišnje zvješće o učincima provedbe zakona i to najkasnije do kraja lipnja za prethodnu kalendarsku godinu.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je za petak glasovanje o zakonu o obnovi Zagreba i okolice. Glasovat će se u tri dvorane te video vezom za zastupnike koji se nalaze u samoizolaciji.
Klubovi zastupnika sami će rasporediti zastupnike gdje će sjediti, dio će ih biti u sabornici, dio na galeriji, a dio u Maloj vijećnici, kazao je Jandroković.
Prije početka
Prije nego je krenulo očitovanje Dalija Orešković zatražila je stanku o dodatnim konzultacijama. Kritizirala je način na koji Vlada donosi ovaj zakon jer smatra da će biti podloga za sumnjivo trošenje sredstava, a Zagreb će na koncu izgedati isto kao što je izgledao i prije potresa - oronuo i zapušten.
Dodala je kako je obnova trebala biti prilika da se Zagreb organizacijski i infrastrukturno prilagodi potrebama 21. i 22. stoljeća, a da se sanacija štete od potresa iskoristi za daljnji urbanistički razvoj Zagreba kao moderne europske zelene metropole.
Orešković je rekla i kako je obveza da se sredstva poreznih obveznika troše odgovorno i racionalno.
"Protivimo se modelu po kojem će se po sumnjivim i netransparentnim kriterijima trošiti ogromna financijska sredstva da bi Zagreb nakon obnove izgledao onako kako izgleda sada, dakle po vizurama oronulo uz otpornost na potrese koja će ostati neadekvatna kakva je bila u trenutku potresa", zaključila je Orešković.
Dalija Orešković o amandmanima na Zakon o obnovi naglasila da će se glasati jedinstveno kao klub vs zakona, dodavši da je zakon neprovediv to kaže struka.
Osvrnula se i na glasovanje u samoizolaciji, rekavši da podržava za razliku od konstruiranja i slučaja Hrebak-Capak.
No istakla da nisu otklonjeni svi problemi rada Sabora u doba pandemije, odredbe poslovnika suprotne su Ustavu jer se primjerice broj replika smanjen na 1/4, te nemaju svi jednako pravo. Naglasila da će upititi zahtjev za ocjenu ustavnosti poslovnika, ako se ne odustane od pravila koja nisu jednaka za sve.
Vlada nije prihvatila prijedlog amandmana Lijevo-zelene koalicije koja traži u svojem amandmanu neovisni nadzor nad trošenjem financijskih sredstava te ističu kako je riječ o 40 milijardi kuna. Navode kako nije protuustavni neovisni nadzor, što je bio jedan od argumenata Vlade u odbijanju amandmana. Zastupnici čiji su amandmani bili odbijeni traže glasovanje o njima.
"Veća transparentnost je nužna", naglasio je zastupnik SDP-a Hajduković koji je naveo kako se to može bez problema objaviti na internetu da svima bude dostupno.
S njime se složila i zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić: "Nema elemenata nadzora za sanaciju koja će biti jako izdašna i koju će plaćati svi porezni obveznici. Tražim od vas da budete dosljedni sa zakonom koji ste donijeli. Budući da ste preskočili zakon koji ste sami donijeli, moramo tražiti zakonske odredbe u ovom zakonu. Pokažite svoju transparentnost u ovom procesu".
Ustvrdila je kako želi da se nadzor vrati u ruke Sabora, odnosno saborskih zastupnika. "Nisam shvatio. Vi tražite da se vrate svi zastupnici u Sabor", rekao je Jandroković, što je Selak Raspudić odbila i navela da želi da se nadzor vrati u Sabor.
Selak Raspudić je rekla kako ju je krivo shvatio i da nije čuo dobro što želi reći jer ona želi budu dosljedni sa zakonskom odredbom koja je donesena u Saboru godinu dana ranije.
Nakon što se Jandroković ispričao, nakon toga je Selak Raspudić ustvrdila kako je ona za to da se svi zastupnici vrate nakon čega joj je predsjednik Sabora poručio kako je ipak dobro čuo što je rekla.
Zastupnici se izjašnjavaju o oko 180 amandmana na zakonski prijedlog o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije od potresa koji ih je pogodio 22. ožujka.
Oporba tvrdi zakon se nije bavio vizijom Zagreba u budućnosti
Većinu amandmana na zakon o obnovi Zagreba podnijela je oporba koja ustrajava u ocjeni da se zakon nije bavio strategijom i vizijom Zagreba u budućnosti. Po tridesetak amandmana podnijeli su klubovi Zeleno-lijeve koalicije, SDP-a i Mosta.
Klub zeleno-lijeve koalicije traži da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod za obnovu Zagreba i dviju županija kao središnja institucija, te da se ojačaju mehanizmi koji će nadzirati potrošnju, točnije rješeno da se sve informacije o njoj objavljuju u realnom vremenu.
Vlada je u srijedu prihvatila u potpunosti 30-ak od ukupno 183 podnesenih amandmana, dok je one Ljubice Lukačić (HDZ), Domagoja Hajdukovića (SDP) i Natalije Martinčević (Reformisti) prihvatila djelomično.
Konačnim prijedlogom zakona o obnovi od potresa, definira se model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.
