Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović stigao je u službeni posjet Hrvatskoj.
Njega je u Zagrebu, uz počasnu gardu i najviše državne počasti, dočekao premijer Andrej Plenković.
Dvojica čelnika nakon sastanka dali su izjave za medije.
Premijer Plenković kazao je da je s crnogorskim premijerom govrio o poboljšavanju odnosa između dviju zemalja, globalnim pitanjima, gospodarstvu i financijama.
"Razgovori su bili sadržajni i kvalitetni", kazao je premijer te zahvalio Abazoviću na pojšanjenju političkih zbivanja u Crnoj Gori.
"Hrvatska i Crna Gora u proteklih nekoliko godina pojačavaju gospodarsku suradnju. Trgovinska razmjena je došla na 235 milijuna eura što je sjajno. To je povećanje za oko 100 milijuna eura. Drago mi je da su u Crnoj Gori aktivne brojne hrvatske kompanije, da smo imali kvalitetnu situaciju u posljednje vrijeme kada je određene proizvode Hrvatska omogućila Crnoj Gori", kazao je premijer.
"Naša je želja da nastavimo rješavati brojna pitanja iz vremena raspada bivše SFRJ, agresije velikosrpskog Miloševićevog režima. Tih pitanja je ostalo više, od pitanja granice do rješavanje broda Jadran za kojeg Hrvatska želi da se vrati u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju", kazao je Plenković.
Premijer Plenković je kazao da su razgovarali i o aktualnom stanju pristupnih pregovora Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji.
"Pregovaraju za članstvo 10 godina, Hrvatska je pomagala na različite načine", kazao je premijer.
"Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU. U fazi smo da se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja", kazao je Plenković.
Premijer je kazao i da je povezivanje s Crnom Gorom važno zbog transeuropskim prometnim energetskim pravcima te da se nastave razgovori oko Jadransko-Jonskog plinovoda.
'Ovaj termin je simboličan'
Abazović je kazao da je Plenković prvi premijer koji je uputio poziv za posjet.
"Ovaj termin je simboličan jer je sutra Dan državnosti Crne Gore", kazao je Abazović.
Kazao je da je sastanak bio sadržajan, te da su razgovarali o temama koje su ostale kao teret iz prošlosti.
"Neće usporiti naše međusobne odnose, ali bi bilo korisno da ih rješavamo. Za neke imamo rješenje i u dobrom duhu osjeća se lijepa energija da možemo jedno po jedno skinuti s dnevnog reda i skoncentrirati se na ono što je naša budućnost", kazao je Abazović.
Kazao je i da Crnu Goru vide unutar Europske unije te da su zahvalni Hrvatskoj što je Europsku uniju dovela na njihove granice.
"Očekujemo da Hrvatska kao naš najbliži susjed i naša bratska država bude glavni pokretač svega onog europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus", kazao je Abazović.
Abazović je istaknuo kako je cilj stabilizirati regiju i da se ne unosi nemir u ovim, kako je kazao, složenim vremenima na istoku Europe.
"Vjerujem da Hrvatska svojim primjerom stoji kao veliki motivator Crne Gore da odradi domaće zadatke na putu europskih integracija", kazao je Abazović.
Kazao je i da je zadovoljan prisustvom hrvatskih firmi u Crnoj Gori te da postoji prostor za daljnji napredak.
"Čeka nas nepredvidljiva jesen i vjerujem da dobri odnosi između dvije države neće ostaviti prostora da ukoliko zatreba da se, što se kaže, imamo kome obratiti", kazao je Abazović.
'Prioritet je europski put'
Kazao je i da će Crna Gora učiniti sve da bude prva iduća članica Europske unije. Abazović je kazao i da vlada Crne Gore vodi inkluzivnu politiku prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori.
Abazović je komentirao zašto mu je temeljni ugovor sa SPC-om bio važan jer zbog tog može pasti Vlada te može li se taj tekst izmijeniti.
"Prioritet je europski put, da bi se ostvario niti jedno pitanje ne treba biti prepreka. Ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Kad budu zatvorena jedina koncentracija će ostati fokus na ovome što je naša zajednička europska budućnost. Kada je riječ o tome je li to u skladu s Ustavom i zakonom, temeljni ugovor je u skladu s Ustavom i zakonu. Svaki akt može, ako to netko pokrene pred Ustavnim sudu, doživjeti provjeru. Mnogi akti su doživjeli provjeru, neki je nisu prošli. Mislim da ovdje nema ništa sporno", kazao je Abazović.
Kazao je i da fokus treba biti na poglavljima 23. i 24. te da će to otvoriti mogućnost za otvaranje ostalih poglavlja na putu Crne Gore prema EU.
Plenković o eurozni
Plenković je komentirao što očekuje građane Hrvatske nakon odluke o eurozoni.
"Jučer je održan ministarski sastanak Eurogrupe na kojem je ta odluka potvrđena. Sada traje sastanak Ecofina. Europsko vijeće je prije dva tjedna potvrdilo odluku da Hrvatska postaje članica europodručja 1. siječnja 2023. Dublja integracija Hrvatske u Europsku uniju je vrlo jasno definiran programski prioritet i predizborno obećanje HDZ-a, programski je prioritet naše Vlade. Hrvatska je pristupanjem EU rekla da će prihvatiti i euro kada se za to steknu uvjeti. Proteklo je 9 godina, kao Vlada smo uzimajući u obzir vremenski period 2017. predstavili javnosti nacrt strategije uvođenja eura. Nakon javne rasprave Vlada je taj dokument usvojila u svibnju 2018. Ispunjavali smo sve kriterije, 10.7.2020. smo ušli u europski tečajni mehanizam 2, bankovnu uniju, ispunjavali smo akcijski plan, tu je bilo pogoršanje poslovne klime, borba protiv korupcije, bolje upravljanje javnim poduzećima. Donijeli smo zakon o uvođenju eura", kazao je Plenković te dodao da je važan korak fiksiranje tečaja kune u euro.
"7,5340 kuna će biti jedan euro. To je tečaj na temelju kojeg ćemo isticati dvojne cijene od početka rujna", kazao je premijer.
Premijer je kazao da Hrvatska uvodi euro jer je to u interesu građana, gospodarstva, ali i države.
"Na taj način dižemo kredibilitet, reputaciju na financijskim tržištima prema svim međunarodnim institucijama, različitim investitorima, agencijama za kreditni rejting", kazao je premijer.
Plenković je komentirao temeljni ugovor sa SPC-om i može li on ugroziti put Crne Gore prema Europskoj uniji.
"Što se tiče Hrvatske i ugovora sa SPC-om, to je ugovor iz vremena Vlade Ivice Račana prije 20 godina, to nije bio predmet naših aktivnosti naše Vlade, niti je to pitanje bilo na bilo koji način kontekstualizirano prilikom pristupanja Hrvatske EU. To je unutarnja stvar Crne Gore", kazao je premijer Plenković te dodao da prate situaciju s interesom.
Abazoviću je postavljeno isto pitanje kao i Plenkoviću.
"Želim reći ono što je rekao Plenković kad je pričao o Hrvatskoj. Politička stabilnost nije da probleme društva stavljate pod tepih, nego da koračate hrabro u ono što mislite da je ispravan put i da to dobije podršku većine. U Crnoj Gori 80 posto građana podržava europske integracije, to ih interesira, a ne temeljni ugovor. Zašto temeljni ugovor? Da bi došli do odluka koje se tiču europskog puta moramo imati širi konsenzus", kazao je Abazović.
'Kako je mislila na građane?'
Premijer se osvrnuo na energetsku krizu i komentirao izjavu ministrice Obuljen Koržinek da svi u krizi trebaju podnijeti teret te odgovorio je li njena izjava ponižavajuća prema građanima.
"Kako je ona mislila na građane? Nisam primijetio da je Nina mislila na građane. Mislili smo na sve gospodarske aktere, sve koji sudjeluju u formiranju cijena ovog ili onog proizvoda. Važno je imati na umu što je sve napravila Vlada, a ono što je ona mislila, što ja mislim i svi članovi Vlade, da je ovo proces u kojem svi gospodarski subjekti moraju dati svoj doprinos. Ne možemo se ponašati da nismo u jeku krize uzrokovane brutalnom agresijom Rusije na Ukrajinu. Da bi se građanima pomoglo, svi koji sudjeluju u formiranju cijena moraju biti razumni i racionalni. Vrijeme je da Udruge za zaštitu potrošača prate tko diže cijene na neke proizvode više nego što je to primjereno okolnostima ako je stopa PDV-a spuštena s 25 na 5 ili s 13 na 5. Ako se država odrekla prihoda smanjivši porez na dodanu vrijednost, oni koji su drugi i imaju mogućnost da smanje cijenu, ne mogu je povećavati do u nedogled", kazao je premijer.
