Premijer Andrej Plenković danas podnosi Saboru godišnje izvješće Vlade koje je obvezan podnositi jedanput godišnje, na jesenskom zasjedanju.

Ključne informacije:

• Ovo je deveto Plenkovićevo izvješće otkad je premijer
• Premijerovo izlaganje može trajati do sat vremena i zastupnici mu ne mogu replicirati
• O njegovu izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, njih 15 po 20 minuta

Pratite tijek uživo ovdje: 

Niz oporbenih zasupnika dobilo opomene

11.50 - Uslijedio je niz opomena zasupnicima koji su nakon izlaganja Plenkovića pozvali se na povredu poslovnika Sabora, ali su pritom osvrnuli se na druge stvari. 

Irena Dragić (SDP): "Prije par dana saznali smo da je 15 tisuća ljudi preminulo čekajući inkluzivni dodatak. Piletić, ministar, rekao je da to sasvim sigurno nije pohvalno i da to nije nešto što uopće možemo braniti. Ovo je sramota."

Dobila je opomenu.

Sanja Bježančević (SDP): "Ova Vlada podržava većinu kroz podršku ljudima koji maloljetnoj djeci stavljaju pušku u ruku i bombu te se pritom fotografiraju. Ova Vlada radi suprotno Ustavu i to na štetu građana, s ljudima koji su izravno povrijedili prava djece."

Dobila je opomenu od Jandrokovića.

Dalibor Domitrović (SDP): "Rekao je da su sloboda i tajnost dopisivanja nepovredive prema Ustavu, „ali to nije spriječilo Vladu da podrži chat kontrolu. Nadali su se da će dobiti alat za špijuniranje u svoje ruke. To je službeni stav Vlade o ovom prijedlogu. Nisu objasnili što točno podržavaju i koje su posljedice."

I on je dobio opomenu.

11.45 Govorio je i o energetici: „Želimo otpornu, održivu i zelenu Hrvatsku. Energetsku neovisnost osigurali smo LNG terminalom i naftnim terminalom. Tu smo i da pomognemo susjedima u okviru opskrbe energentima. Povećavamo kapacitete broda jer mora ići u Tursku, a brod je krenuo natrag i – gle čuda – doći će na Krk. Naravno da ćemo platiti kada je naš, kako bi kapaciteti bili ne 3,1 milijardu kubika plina godišnje, nego 6,1 milijardu godišnje.“

Ikić Baniček (SDP):  "Plenković se pohvalio izvrsnim rezultatima u poljoprivredi, a gle čuda – njegov kadrovski odabir doveo je do toga da o poljoprivredi brinu kineziolozi i računovođe. Pa uvozimo 6,2 milijarde eura hrane, a proizvodimo upola manje. Građani preskupo kupuju hranu – to je izravna posljedica njegova rada."

Nikola Grmoja (Most): "Danas se Plenković razotkrio – optužio je Možemo! za ono što je istina: da je njihova stručnjakinja normalizirala pedofiliju, a Plenkovićeva vlada stvorila preduvjete donošenjem Istanbulske konvencije i niza zakona za uvođenje toga u škole i vrtiće. Plenković ispunjava sve naloge Možemo! – za uvoz strane radne snage i meke granice za ilegalne migrante."

Miro Bilj (Most): "Plenković se hvali da su mirovine 700 eura u prosjeku – da, ali prije dvije godine više je vrijedilo 700 kuna, koje ste vi ukinuli, nego 700 eura. Ovih 100 kuna koje ste ukinuli bili su nacionalni simbol identiteta hrvatskog naroda, a vi ste jednim potezom, dodvoravajući se, uveli euro."

Obrana, sigurnost i vanjski poslovi

„Do 2035. izdvajanja za obranu bit će 3,5 posto BDP-a, uz dodatnih 1,5 posto povezanih ulaganja – cilj NATO-a iz Haga ostvarit ćemo. Zajam iz SAFE-a od 1,7 milijardi eura omogućit će nam da dosegnemo taj cilj. Usvojit ćemo novi Zakon o obrani, jer je temeljno vojno osposobljavanje u promijenjenim okolnostima nužno.

Potpora Ukrajini i dalje je snažna, u svim aspektima – uključujući i vojnu pomoć.“

11.43 „Nema ni jedne zemlje u EU-u gdje studenti imaju cijenu obroka od 0,86 eura u 25 studentskih centara diljem Hrvatske. Ako nađete gdje je tako povoljna cijena – mi ćemo je spustiti“, rekao je Plenković-

Pravosuđe

„Moramo jačati povjerenje i učiniti ga učinkovitijim – to se vidi i iz izvješća o vladavini prava. Smanjuje se broj višegodišnjih predmeta. Naravno, percepcija pravosuđa ne smije ostati kao danas. Percepcija nam je problem i ne uspijevamo izaći iz nje. Sada će se birati čelna osoba Vrhovnog suda, novi suci Ustavnog suda – da vidimo kako politika može pridonijeti boljoj percepciji pravosuđa“, naveo je.

O obrazovanju

11.39 -  „Investicije iznose 2,7 milijardi eura. Izgradili smo ili obnovili 1000 škola i 900 dječjih vrtića. Ovakvih ulaganja u obrazovanje nije bilo još od vremena Mažuranića. Do 2030. moja je ambicija da svako dijete ima mjesto u vrtiću – bilo da živi u centru Zagreba ili u najmanjoj općini. Ne smije se dogoditi da nema mjesta u vrtiću niti da imamo jednosmjensku nastavu u osnovnim školama“, rekao je predsjednik Vlade.

11.30  - "Zakon o inkluzivnom dodatku možda ide prebrzo, ali ga prije nije bilo. Ranije je osoba s invaliditetom morala proći četiri ili više procedura, a sada smo to sveli na jednu. Do sada je pokrenuto 350 tisuća postupaka, a riješeno više od 240 tisuća. Više od 185 tisuća građana prima inkluzivni dodatak – primaju više nego ranije. Nitko neće biti u gorem položaju nego prije. Taj zakon donijeli smo u dogovoru s udrugama koje se bave pravima osoba s invaliditetom", rekao je premijer.

„Zašto to netko prije nas nije donio? Tema je postojala, a sada svi odjednom govore, iako prije nisu zucnuli o tome“, zaključio je Plenković

O zdravstvu: 'Korupcija je postala itekako vidljiva'

„Uložili smo u mandatu 2,5 milijarde eura. Obnova ustanova – napredak koji očekujemo u mandatu ministrice Hrstić odnosi se na liste čekanja. Postoji pomorska i helikopterska služba – to nismo imali do prije nekoliko godina. Želimo suzbiti korupciju u zdravstvu, koja je u posljednje vrijeme postala itekako vidljiva. Očito postoji problem, jer da ga nema, ovo se ne bi događalo. Također, želimo bolju kontrolu javnih nabava.“

11.28

Najavio je 8000 novih POS-ovih stnova te se osvrnuo na umirovljenike. 

"Jačamo položaj umirovljenika, razumijemo da im je teško. Unatoč velikom rastu i velikim brojkama, oni koji su sami sa svojom mirovinom žive teško – to znamo i razumijemo. Zato je promijenjena formula usklađivanja mirovina. Zadnje usklađenje bilo je 6,48 posto u rujnu, i isplaćeno – to je treće najveće od 1990. do danas. Isplatili smo 11 jednokratnih potpora u vrijednosti od 170 milijuna eura. Godišnji dodatak – ne postoji trinaesta mirovina, nije realno jer nemamo tih novaca za punu mirovinu, ali jedna godina staža vrijedi šest eura i košta državni proračun 210 milijuna eura. Isplatit ćemo to na kraju ove godine. Da možemo dali bi više. Kad se izračuna to je u prosjeku 172 eura", rekao je.  

„Kad se to dogodi, prosječna mirovina bit će iznad 700 eura, a cilj Vlade je doći do 800 eura“, rekao je.

„Oni koji su radili 40 i više godina, starosnu mirovinu će imati veću od 1000 eura.

Gradimo 18 novih centara za starije osobe – koja god se županija prijavila, dobila je novac od Vlade, tri nisu. To nije dovoljno. Radi se o kombinaciji stacionarne i vaninstitucionalne skrbi.

Povećali smo dodatni staž majkama na 12 mjeseci, invalidske mirovine porasle su za 10 posto, a širimo mogućnost rada u mirovini.

Donijet ćemo i Zakon o starijim osobama.“

O obnovi nakon potresa

11.10 - "Sve škole, bolnice, vrtići, fakulteti i infrastruktura u Zagrebu dominantno su financirani sredstvima države. Zagrebu smo dali i dodatnih 200 milijuna eura. Govorim o tome kao da ne znamo – deset sekundi potresa znači deset godina obnove, ali kada se sve završi, kako će izgledati sveučilišta, bolnice, kulturni i sakralni objekti – izgledat će nevjerojatno. Takva ulaganja ne pamtimo.", rekao je Plenković

Rekao je da vjeruje kako će se kompletna obnova dovršiti do 2030. godine.

Europski kontekst

„Naš profit u odnosu na plaćenu godišnju članarinu dosegnuo je 17,8 milijardi eura u prvih 12 godina članstva. To je velika dodana vrijednost“, naveo je premijer.

Demografske mjere

„Najvažnija je mjera povećanje naknade za roditeljski dopust. U našim mandatima povećali smo je devet puta. Danas onaj tko ima plaću do 3000 eura, ako je godinu dana na roditeljskom dopustu, prima punu plaću. To je mnoge potaknulo da imaju još djece. Prije je kao da nas je bilo sram podržati pronatalitetnu politiku“, rekao je Plenković.

11.07 - Počeo je govoriti o ulaganjima u sport, rekavši da je mislio da se radi o pogrešci kada je postao premijer i kada su mu rekli da se u sport ulaže 26 milijuna eura.

„Mislio sam da je to nemoguće – odakle onda sve te medalje? Danas ulažemo 170 milijuna eura“, pohvalio se.

Najavio u Istri da će ipsilon postati 'X'

„Da ne bi ispalo da se ne čini ništa. Situacija je takva da ispada kao da su šarene laži – autocesta do Siska se sama izgradila, druga cijev Učke se sama probila, stara se sama obnovila, Pelješki most usput stoji – zaboravili smo ga već. Ono što sada rade Hrvatske ceste, kako bi riješile jedini pravi čep – Omiš i Split – apsolutni je prioritet u ovom mandatu. Dao sam jasnu zadaću da se to mora riješiti. To Split zaslužuje.

Istarski ipsilon do kraja iduće godine bit će dovršen – duplicirat će se most na Mirni i vijadukt Limska draga. U Istri smo, kao da nitko ne zna, u nekoliko godina šarenih laži 70 kilometara poluautoceste pretvorili u puni profil autoceste. Vi iz Istre to znate – onako usput smo to napravili. Imamo sluha i da se Y možda pretvori u X, da se izgradi još 20 kilometara od Žminja do Labina. To bi za Istru bilo korisno, a usput će i do Matulja biti dovršeno 12 kilometara punog profila autoceste. Pitanje autocesta riješili smo zauvijek.

Koridor 5C – shvatio sam da se dio našeg koridora preprojektira praktički u brzu cestu. Bilo mi je čudno – kako transeuropski pravac svesti na nešto što nije. Pa smo našli sredstva, dovršili most preko Save kod Svilaja, pustili 25 kilometara dionice Osijek – Beli Manastir, i sada, prije 10 dana, otvorili zadnjih 5 kilometara do mađarske granice.“

Složio se da stvari u projektima željeznice napreduju puno sporije nego što bi željeli te najavio 70 novih vlakova Končara. Investicije u obalu i riječke luke nazvao je bez presedana.

„Garantiram da nitko nije svjestan koliko se u obalu i otoke investiralo.

Plenković ozbiljno opleo po turističkom sektoru: 'Jako pametno...'

11.00 „Sada smo u novoj rekordnoj turističkoj sezoni – s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja. Dosegnuli smo limite, a sada je bitno da politika kvalitete usluge i cijena bude takva da se ne gleda samo koliko se zaradi, nego i kakva je situacija na emitivnim tržištima. Ako velike zemlje provode kampanju ‘ostanite kod kuće’ – kao što to rade Italija i Njemačka – i ako im ekonomska situacija nije dobra, odnosno nemaju rast kao mi, a time ni dohodak za turizam, onda se treba malo prilagoditi cijenama.

Treba osigurati da dođe veći broj ljudi i da se dobro zaradi, a ne držati previsoke cijene pa usred sezone kazniti vjernog gosta koji je u veljači rezervirao smještaj za 500 eura, dok onaj koji dođe last minute plati 250 eura za istu sobu. To je jako ‘pametno’, izvanredno – sigurno će ovaj koji je platio 500 eura doći opet.

Cjenovna politika je ključ u vrijeme ovakve konkurencije na Mediteranu. To smo rekli još u veljači, i to toliko jasno da smo možda bili i prejasni. Svatko nosi svoj dio odgovornosti, a unatoč svemu – bit će rekordna sezona.“

'Zločesta Vlada uzima pare, a kad ono...'

10.51 - Pobrojao je porezna opterećenja i ukidanje prireza.

„Neki su plakali – uzima zločesta HDZ-ova vlada pare. A kako vidimo, suficita najednom i unatoč tome da se na lokalnoj razini dogodilo da je globalno bio velik deficit, prihod je porastao za 2 milijarde eura! Ali dobro...

Smanjili smo parafiskalne namete za 135 milijuna eura, a administrativnim rasterećenjem uštedjeli još 200 milijuna eura. Razgovarajte s izvoznicima – pitajte kakav im je položaj sada, a kakav je bio prije 15 godina. Sada je njihov položaj jači.

Naša su poduzeća u 2024. ostvarila rekordne prihode – 170 milijardi eura, a ostvarila su i rekordnu dobit od 10 milijardi eura. Oboje je dvostruko više nego 2016. Jeste me dobro čuli? Dvostruko više.“

„Rast industrijske proizvodnje u prvih osam mjeseci iznosi 3,6 posto, a robni izvoz raste 4,2 posto u prvih sedam mjeseci. To je u skladu s našim ciljem da gospodarstvo počiva na zdravim temeljima.

Radi se na novoj industrijskoj strategiji i nastavit ćemo s većim ulaganjima u istraživanje i razvoj, koja smo povećali s 400 milijuna eura u 2016. na gotovo 1,2 milijarde eura prošle godine.

Pokrenuli smo reformu investicijskih poticaja, povećali potpore za nova radna mjesta, a inozemni dug države manji je, po prvi put u povijesti, od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama. To nikada prije nije bilo. To je velika promjena, i nije ni čudo ako su ovako velike dobiti i prihodi – to je plod jasnog smjera kojim idemo.

Tu smo štednju znali aktivirati – kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa. Što smo time postigli? Sugrađani su podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti od 11,4 milijarde eura. Time je unesena nova dinamika na tržištu kapitala, a građani su za to dobili 322 milijuna eura kamata. To su impresivni podaci.“

'Imamo dva problema'

10.35 - Za njega postoje dva velika problema u Hrvatskoj.

„Jedan je inflacija, i slažem se s mnogima – očekujem puno veću ulogu HNB-a. Mi smo u kratkom razdoblju gospodarstvu prvo osigurali sigurnost u krizi, kontinuiran gospodarski rast, visoku zaposlenost s rekordnim turističkim sezonama i enormna sredstva za obnovu. Toliko je novca bilo da je došlo do veće potrošnje i zarade.

Što su učinili oni koji u kapitalizmu rade za svoj profit? Iskoristili su situaciju, tu nema nikakvih dilema. Pogledajte profite, plaće 500 glavnih CEO-a u Hrvatskoj – je li nekome loše? Ne bih rekao. Jesam li s tim zadovoljan kao premijer? Nisam. Jesu li oni pokazali društvenu solidarnost, kao država koja se doslovno rastegnula da prođemo kroz to? Ne baš. U tome je cijela bit.“

„Oni gledaju sebe, mi kao Vlada gledamo sve – i nitko drugi ne gleda sve kao Vlada, takav ne postoji.

Ja ne vidim problem u tim kompanijama – njima je dobro jer im je okruženje dobro. Velika je potrošnja i velike su zarade, ali to ne znači da je svima dobro. Naš je zajednički cilj da i onima kojima nije, bude jednako dobro kao onima kojima već jest.

Drugi je problem stanovanje za mlade, na čemu radimo. Stambena politika i priuštivo stanovanje moraju pomoći mladima da stanu na svoje noge što prije, zasnivaju obitelj i ostanu u Hrvatskoj. To su dva velika problema na kojima radimo – uvažavamo ih, svjesni smo ih i ponekad nas frustriraju.“, rekao je Plenković.

'Gospodarstvo raste 18 kvartala zaredom'

10.27 - „E sad malo ono što vi nazivate hvalom. Prvo – hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, od početka 2021. i kraja pandemije. Ono je među najbržima po stopi rasta u EU. Projekcije su da će rast iznositi oko 3,3 posto. BDP po stanovniku porastao je s 11.000 na 22.000 eura, dosegnuvši 77 posto prosjeka EU-a, nasuprot 62 posto u 2015. To su izvješća o napretku.

Iznad smo Slovačke, koja je na 75 posto, Grčke koja je na 70, Latvije koja je na 71, Bugarske koja je na 66, a dostigli smo razinu Mađarske. Cilj nam je do kraja mandata dosegnuti 80 posto razvoja – primjerice, Poljska je na 79, a Portugal na 82 posto.

Kada, po iskustvu drugih, dolazi do preokreta u trendovima korištenja slobodnog kretanja i mobilnosti, onoga što se nekada nazivalo iseljavanjem, prati sve to ozbiljna fiskalna politika. Deficit proračuna stalno je ispod tri posto, unatoč krizama, a javni dug, koji je nakon pandemije iznosio 86 posto, danas je smanjen na 56,9 posto udjela u BDP-u – što je najniža razina u više desetljeća.“

Rekao je da kreditne agencije nisu povezane s HDZ-om te naveo da su one potvrdile kako smo zaslužili biti na investicijskoj razini kreditnog rejtinga. „To Hrvatska nikada nije imala. Kada smo krenuli, bili smo, kolokvijalno rečeno, u 'junk' razini kreditnog rejtinga. Iduće godine ući ćemo u OECD – bit će to nova potvrda sazrijevanja.“

„Lani smo dosegnuli osmo mjesto u svijetu po ispunjavanju ciljeva održivog razvoja. Plaće – kumulativna inflacija u našim mandatima iznosi oko 35 posto. Podaci o plaćama od 2016. pokazuju: minimalna bruto plaća porasla je za 134 posto, prosječna plaća za 92 posto, medijalna plaća za 90 posto, a prosječne mirovine za 93 posto. Je li to dovoljno? Nije, ali je trend većih primanja jasan.“, rekao je premijer.

Nstavio je: "U našim mandatima otvoreno je više od 300.000 novih radnih mjesta. Imamo rekordan broj ljudi koji rade – milijun i 780 tisuća zaposlenih. Takav broj nije postojao nikada, ni kad nas je bilo više po populaciji. Nezaposlenost je povijesno niska, oko 4 posto, a broj nezaposlenih je oko 76.000. U Hrvatskoj danas ne radi samo onaj tko nije u stanju napraviti iskorak da nađe posao – takvo je tržište rada danas. Kad smo krenuli 2016., omjer zaposlenih i nezaposlenih bio je takav da je na jednu nezaposlenu osobu dolazilo četiri zaposlena. Danas, na jednog nezaposlenog dolaze 23 zaposlena. Ako to nije napredak u devet godina, ne znam koji bi mjerljiv podatak bio po guštu oporbe da kaže da možda nije to tako loše kao što izgleda kao što je rekao Bata Stojković kada je padao most!. "

Istaknuo je porezne olakšice za hrvatske povratnike koji su u inozemstvu živjeli najmanje dvije godine. „To je i demografska i gospodarska mjera.“

„Od pandemije i inflacije do energetskih poremećaja – Vlada je djelovala brzo i odgovorno. Rekao sam 2020. da će, prema nekim procjenama, biti 400 tisuća otkaza. Krivi libri, neki bi rekli. Mi smo u krizama stavili na raspolaganje građanima i gospodarstvu, svima, 8,5 milijardi eura – to je bila svojevrsna sigurnosna mreža da svi prođemo kroz krizu sa što manje udara i štete. Tu smo pokazali koja je uloga države – to nije mogao učiniti nitko drugi, ni prijatelj iz Amerike, ni obitelj, ni grad, ni EU. Učinila je hrvatska država.

Htjeli smo očuvati socijalnu koheziju i pomoći najranjivijima – nije došlo do vala otpuštanja, a energetsku krizu hrvatski građani praktički nisu osjetili. Cijena plina bila je u jednom trenutku 17 puta veća nego što je danas. Zašto? Zato što je država stala iza svih tih računa koji su stizali ljudima i gospodarstvenicima. Jesmo li puno štedjeli zimi? Nisam primijetio. Jesmo li se manje hladili ljeti? Nisam primijetio.

Sada se polako ukidaju mjere potpore, cijene energenata se ponovno dižu, a do sada smo bili uspavana ljepotica i nismo ni znali da se događa energetski kaos. Normalno da nismo – da smo samo jedan mjesec pustili tržišne račune, nastao bi šok. Ni to nismo napravili. Sada postupno dopuštamo da se fazno vrate tržišne cijene energenata.“

'Razbijanje inventara na Markovom trgu'

10.20 - Nakon što je Plenković podsjetio da su prije dvije godine iz oporbe „razbijali inventar na Trgu svetog Marka, pa dolazili pred Banske dvore, gdje je zabranjeno prosvjedovati, zazivali rušenje i ponovno ostali u oporbi“, rekao im je da nijedna njihova taktika nije uspjela.

„Ljudi malo bolje vide od vas kako se živi, mi to znamo – imputirati nama da ne znamo je nešto najbezobraznije i najnetočnije. Onaj tko vodi Vladu devet godina sigurno zna kako se živi.“

10.09 - Plenković je počeo iznošenje izvješća:

"Činjenica da smo ovdje tri mandata u kontinuitetu potvrda je političke stabilnosti, da s našim partnerima u parlamentarnoj većini nastojimo obavljati povjerenje sugrađana koji su nam tri puta dali odgovornost da vodimo zemlju. Današnje globalne okolnosti su takve da mir i sigurnost više nisu zajamčeni. Ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku i u Africi, rastući migracijski pritisci, energetske i klimatske krize te kibernetičke prijetnje duboko mijenjaju okolnosti. Svaka država mora jasno definirati i štititi nacionalne interese, ali ostati vjerna svojim vrijednostima i načelima. Mi to činimo predano, s vizijom boljitka naših građana."

"Pouzdan smo partner EU-a i NATO-a", nastavio je.

"Osigurali smo u krizama gospodarsku otpornost, održali društvenu solidarnost u vremenima kada su se krize ispreplitale. Za razliku od onih koje smo čuli i uvoda koji traže razdor, mi tražimo stabilnost. Hrvatska se ne vodi pesimizmom i slikom permanentne krize i lošeg stanja."

Osvrnuo se i na kritike:

"Stopa siromaštva? SDP je završio svoj mandat s milijun i 200 tisuća ljudi u riziku od siromaštva. Danas ih je oko 800 tisuća, a prema Eurostatu puno je manje ljudi u riziku od materijalne deprivacije. Korigirajte svoje izvore.

Borba protiv korupcije kao pošasti društva – naša pravosudna tijela rade po zakonu, ne štite nikoga. Korupcija ima ime i prezime, a imaju punu podršku USKOK-a, DORH-a, EPPO-a i policije da otkrivaju sve počinitelje".

Komentirao je i prozivke Grmoje: "Vaše aluzije da se u Hrvatskoj dopušta ili promovira pedofilija – molim vas da ne miješate Istanbulsku konvenciju za sprečavanje nasilja nad ženama i obitelji, koja ima za cilj jačati nacionalne mehanizme da spriječimo divljake koji tuku žene. Vi koji miješate konvenciju s nečim što s time nema veze, adresirajte to na Grad Zagreb i Možemo!, pa uputite kritiku tamo gdje treba, a uključite se s nama u borbu protiv nasilja nad ženama."

Osvrnuo se na migracije i strane radnike:

"Da bismo zadovoljili potrebe tržišta rada, imamo oko 160 tisuća stranih radnika. To je dobro – teško da bismo bez njih imali ovako vibrantno gospodarstvo kao danas.

Vodimo računa o tome da oni koji dođu žive dostojanstveno i da ne utječu na naš način života, i zato smo poduzeli obilje mjera. Nadam se da malo otvarate oči dalje od svog praga i gledate što se dogodilo u drugim zemljama – kod nas nije.

Dječji komentari da ćemo slušati šarene laži i ružičaste slike – ne. Zadaća izvješća je podnijeti podatke o radu Vlade, koja ne smatra da je riješila sve probleme, niti da je sve što činimo idealno. Ali svakog dana trudimo se da nam bude bolje. Jesmo li uspješni, određuju građani na izborima."

9.30 - Predsjednik Sabora Gordan Jandroković upozorio je da iznošenje izvješća može trajti najviše sat vremena, a da replike nisu dozvoljene. Prije samog početka, rekao je da je Nikola Grmoja podnio zahtjev za stankom. 

"Devet godina je vladavina Andreja Plenkovića u kojima ste Hrvatsku pretvorili u zemlju nesigurnosti, korupcije i duboke nepravde. Prvo ste ukinuli kvote za uvoz strane radne snage i otvorili vrata stihijskom uvozu stranih radnika bez ikakve kontrole. Niste zaustavili ilegalne migracije, danas nam iz Njemačke stiže avion s ilegalnim migrantima. Ovdje je popis svih deportacijskih letova kojima nam zapadne zemlje vraćaju ilegalne migrante koje ne žele. Vi šutke gledate i prihvaćate na štetu nacionalnih interesa", rekao je Grmoja.

Nastavio je: "Treće – inflacija, najveća u tri desetljeća – to je rezultat vaših mjera, uvođenja eura u najgorem mogućem trenutku. Cijene hrane otišle su u nebo, najviše stradavaju umirovljenici i ljudi u privatnom sektoru.

Četvrto – dopuštanjem rodne ideologije i Istanbulske konvencije otvorili ste vrata ideološkim eksperimentima nad našom djecom. Danas u vrtićima i školama gledamo pokušaje uvođenja suludih rodnih teorija, čak i normalizacije pedofilije. To je rezultat poteza vaše vlade.

Peto – korupcija, simbol vaše vladavine. Najogavniji slučaj vašeg ministra zdravstva Vilija Beroša, koji se urotio s mafijom protiv hrvatskih pacijenata. Zaposlili ste ga natrag u bolnicu."

Nastavio je da ga je zaposlio natrag u bolnicu da operira mozak i kralježnicu, uspoređujući to s vožnjom automobila.

Stanka je odobrena.

Mirela Ahmetović Ametović je također tražila stanku u ime Kluba SDP-a.

Rekla je da rad premijera nosi "ponosno medalje USKOK-ovih osuđenika i osumnjičenika" te ih je pobrojala: Sanader, Kuščević, Horvat, Žalac, Aladrovića, Miloševića, Banožića, Dabra. "I, najnovije i najogavnije – nosi ime Beroša", rekla je zastupnica.

Nastavila je da frizira veličanstvenu pobjedu protiv inflacije 2024., iako inflacija sada gori toliko da ju je čak i MMF korigirao naviše. Ali ne i premijer – on u rebalansu proračuna drži inflaciju nižom od službenih podataka. On manipulira statistikom i govori o rastu plaća, a ne o siromaštvu po kojem smo najgori u eurozoni. "To Plenković prešućuje."

Nastavila je i da prešućuje kada se „pravi mrtav“ kad govori o statistici fijaska vezano uz inkluzivne dodatke ljudima koji su umrli ne dočekavši ih.

Rekla je da će Plenković iznositi lažnu statistiku i dodala: "Građaninu, onima 200.000 blokiranih, 750 tisuća na rubu siromaštva i obiteljima 15.000 umrlih prije nego što su dočekali inkluzivni dodatak, vrijedi to onoliko koliko i papir na kojem je ta lažna statistika."

Sandra Benčić (Možemo!) zatražila je stanku od 10 minuta u ime Kluba. I ona je rekla da će Plenković krenuti "ne s fotošopiranom, nego AI-generiranom slikom".

"Radničkim obiteljima Plenković danas neće govoriti. Danas, 2025., nakon 10 godina njegove vlade, radničke obitelji trebaju raditi četiri godine duže za medijalnu plaću da bi si priuštile stan. Trebalo im je 13 godina medijalne plaće 2016., a danas im treba punih 17. Kako žive radničke obitelji? Tako da njihova primanja ne pokrivaju ni osnovne troškove prehrane i stanovanja" rekla je Benčić.

Nastavila je: "Plenkovićeva Hrvatska je ona u kojoj, ako se razbolite i odete na dugotrajno bolovanje, možete živjeti od 400 eura. To ne pokriva ni troškove hrane". Dodala je da Plenkovićeva Hrvatska nije crna za sve i navela da profiti banaka i trgovačkih lanaca rastu. 

Anka Mrak Taritaš (GLAS) pridružila se zahtjevu za stankom.

"Bez stranih radnika hrvatsko gospodarstvo ne može opstati, o njima se mora voditi računa ne samo zbog toga, nego i zato što bez njih ne mogu opstati ni mirovine. U riziku od siromaštva živi 37 posto starijih osoba iznad 65 godina, a ako žive sami, taj postotak iznosi 61. Voljela bih da se Plenković referira na ono od jučer – željeznički projekti u Hrvatskoj financirani iz EU-a toliko se sporo realiziraju da je Komisija odlučila dio neutrošenih sredstava prebaciti u nove kohezijske politike EU-a. Pitam – trebaju li nam željeznice ili možda europski novac?"

Ante Sanader je također, u ime HDZ-a, tražio stanku.

"Čuli smo da smo u desetoj godini mandata Vlade, samo godinu dana nakon izbora, i interesantno je čuti premijera i rezultate Vlade. Oni koji su bili u protekla dva mandata dali su potporu i za treći mandat, što najbolje potvrđuje rad, aktivnosti i, iznad svega, uspjehe ove Vlade u proteklom razdoblju i u ovom periodu kada ste savladavali najveće krize. To je dalo povjerenje ovoj Vladi da i dalje vodi Hrvatsku."

Nino Raspudić, u ime Kluba nezavisnih zastupnika, također je zatražio stanku te pozvao javnost da to iskoriste na "pozitivan način": "I to uz šalicu toplog čaja i dekicu – da zamisle kako se radi o fikciji, romantičnoj sapunici, i da u tih 60 minuta pokušaju zamisliti da žive u toj zemlji dembeliji o kojoj će slušati. Ali naša je dužnost upozoriti ih da sadržaj koji slijedi nema nikakve veze sa stvarnim ljudima i događajima."

Uskoro više...