Nije im sporno, kažu, što bi ubuduće trebali plaćati zaštićenu najamninu, već što država pokušava naplatiti i dug za najamninu koja nikada nije ni bila utvrđena, piše HRT.
Trebali bi dati i po 50.000 kuna odjednom
Jedan od njih je Filip Brčina koji s obitelji već 11 godina živi u državnoj kući. Ugovor o najmu, koji im država sada nudi, nikada nisu potpisali. Brčina ga odbija potpisati jer, tvrdi, to ga onda obvezuje da plati i sve nastale dugove.
"Nisam u mogućnosti to platiti. Umirovljenik sam, živim s 1.600 kuna mirovine i jedva plaćam režije. da su mi odmah od početka dali da plaćam, bilo bi lakše davati 360 kuna mjesečno nego sada 50.000 kuna odjednom", kaže Brčina.
Ugovor ne želi potpisati ni Nenad Zore.
"Normalno bi bilo da se plaća najam od prvog dana, moglo bi se napraviti 15 ili 20 zgrada koliko nas ima u Kninu, a ono se napravilo da se sad vata ki u mutnome. Tko što uspije uvatit - uvati", kaže Zore.
Ne može se naplatiti što nije definirano
U resornom uredu kažu da ne love u mutnome.
"Radi se o ugovorima o najmu u kojem u prvom članku utvrđujemo vrijeme stupanja u posjed nekretnine i jednako tako utvrđujemo da ćemo posebnim sporazumom riješiti problem neplaćenih iznosa", kaže Brankica Alujević Grgas, glavna tajnica Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Doseljenike to i plaši, da država želi naplatiti dug za sve protekle godine korištenja državne imovine. No, s doseljenicima nisu potpisali ugovor o najmu pri njihovu useljavanju.
"To je predmet ugovora u ovom slučaju korištenja stana i mora imati cijenu najamnine. Ta cijena ako nigdje nije utvrđena ona se ne može ni tražiti. Pogotovo se ne može tražiti retroaktivno", tvrdi odvjetnik Paško Višić.
U Kninu je 405 doseljenika od kojih država pokušava sada naplatiti ono što je odavno trebala, dok ih je u čitavoj Hrvatskoj 4.500.
