U slučaju dolaska velikog broja izbjeglica i migranata, bit će potrebno osigurati smještajne kapacitete i dovoljne količine osnovne humanitarne pomoći, što je moguće jedino u koordinaciji i suradnji sa svim važnim ministarstvima i drugim akterima na nacionalnoj i lokalnoj razini, naglašava HCK koji se bavi pružanjem humanitarne i psihosocijalne pomoći i skrbi o ranjivim skupinama.
Iako se susjedna Srbija, kao i cijela Europa suočava s velikim brojem ilegalnih migranata, Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova za sada bilježi pad nezakonitih ulazaka preko državne granice sa Srbijom za čak 77 posto.
Rekordne brojke
U Europsku uniju je u 2015., po najnovijim podacima UNHCR-a, ukupno stiglo 264.000 izbjeglica, od čega najviše i Grčku, njih 158.456, a slijedi Italija sa 104 tisuće. Koliko je porastao broj izbjeglica govori podatak po kojem je u Grčku tijekom srpnja stiglo gotovo sedam tisuća više izbjeglica nego u čitavoj prošloj godini, kad ih je bilo 43500.
Najviše izbjeglica, njih čak 92 posto dolazi iz zemalja zahvaćenih ratom, kao što su Sirija, Afganistana i Iraka.
"To su ljudi koji će možda stići i do naše zemlje, kao što su stigli u zemlje regije", kažu u HCK-u.
Vidljivo je, navode, da se radi o ljudima koji nemaju drugog izbora već da ostave sve iza sebe i upute se na rizični i nesigurni put, očajnički tražeći zaštitu, često koristeći mreže krijumčara i trgovaca ljudima.
Hrvatska je još uvijek tranzitna zemlja
U Hrvatskoj je po podacima Ministarstva unutarnjih poslova u prvih šest mjeseci 2015. 115 osoba zatražilo azil, a u razdoblju od 2006. do kraja lipnja ove godine azil ili supsidijarnu zaštitu su dobile 164 osobe.
HCK napominje da u Hrvatskoj azil najčešće traže ljudi iz Sirije, Alžira, Nigerije, Afganistana.
"Hrvatska je još uvijek tranzitna zemlja za većinu tražitelja azila i migranata koji imaju za cilj stići u zemlje s povoljnijim mogućnostima zapošljavanja. Međutim, određeni broj osoba želi ostati i integrirati se u naše društvo, naglašava HCK, koji pruža podršku tražiteljima azila u prihvatilištima i te im se nakon odobravanja međunarodne zaštite pomaže integrirati u društvo.
Hrvatski crveni križ također navodi da surađuje s nacionalnim društvima Crvenog križa u regiji i Europskoj uniji s kojima razmjenjuje informacije.
