Predsjednik Odbora Robert Podolnjak (Most) objasnio je kako je sjednicu sazvao zbog "cijelog aspekta" otvorenih pravnih pitanja koja su se pojavila 27. travnja kad je premijer Andrej Plenković razriješio trojicu Mostovih ministara, jer su se priklonili prijedlogu oporbenog SDP-a da se opozove ministra financija Zdravko Marić.
Hrvatski sabor trenutačno ne zasjeda, premijer ne predlaže nove ministre, a ministarstvima upravljaju državni tajnici koji ne odgovaraju Saboru, rekao je Podolnjak na sjednici kojoj su se uz njega odazvala samo četiri člana iz SDP-a.
Osim četvero HDZ-ovih članova, na sjednici nema ni HNS-ove Vesne Pusić, ni SDSS-ova Milorada Pupovca, kao ni Mostova Miroslava Šimića.
Budući da Odbor još nema vanjske članove, Podolnjak je na sjednicu pozvao ustavnopravne stručnjake sa sva četiri pravna fakulteta – u Zagreb, Osijeku, Splitu i Rijeci.
Mišljenje stručnjaka
Govoreći o temi zbog koje je sazvana sjednica, Mato Palić, profesor ustavnog prava s osječkog Pravnog fakulteta, kazao je kako bi razuman rok za imenovanje novih ministara trebao trajati što kraće. Vlada nema četiri ministra, a njihove poslove obavljaju državni tajnici, međutim, oni nisu odgovorni Saboru kao ministri, podsjetio je Palić i dodao da bi razuman rok trebao trajati što je moguće kraće.
'U Ustavu nema propisane norme za ovakvu situaciju, ali ne znači da se to ne može popuniti. Postoji ustavna norma koja kaže da se Vlada treba formirati u roku od 30 dana. Postoji i ona koja predviđa 30-dnevni rok za donošenje odluke izglasava li se nekom ministru nepovjerenje', rekao je Mato Palić te dodao da u slučaju da se to ne dogodi u tih 30 dana, ne vidi što bi se moglo dalje učiniti.
Smatra da bi Ustavni sud morao u tom slučaju reagirati u smislu upozorenja na moguću neustavnu situaciju.
Petar Bačić s Pravnog fakulteta u Splitu napomenuo je da normativni okvir ne predviđa jasno rješenje ove situacije jer Ustav ni Zakon o Vladi ne daju precizne odredbe. Nadalje dodaje da pitanje razrješenja ministra mora biti upisano u Ustav jer aktualno stanje potiče pravnu nesigurnost. Dodao je i da ova situacija nije normalna te kako ga 'nitko ne može uvjeriti da se u jednoj prigodi za ministra traži supotpis, a u drugoj taj supotpis ne treba'.
'Preciznog roka nema, no to bi trebalo napraviti što prije. Slažem se da je razuman rok maksimalno 30 dana od dana stupanja na snagu rješenja o razrješenju ministra', rekao je Bačić.
Stručnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Đorđe Gradašević, dodao je da je potrebna brza reakcija, bez suvišnih rokova. Dodao je kako je problem što ne postoje nikakve sankcije za ovakvu situaciju.
'U Ustavu piše...'
'Bilo bi dobro da se aktere natjera da nađu pravo rješenje', rekao je Gradašević, a potom dodao da dodatni problem predstavlja to što četiri ministarstva trenutačno vode državni tajnici, koji nemaju demokratski legitimitet.
'U Ustavu piše da se Vlada sastoji od ministara, ne od državnih tajnika', kaže Gradašević, koji kaže da državni tajnici mogu sudjelovati na sjednicama Vlade kad je ministar spriječen, ali ne bi trebali ići u Vijeće Europe i tamo sudjelovati umjesto ministara.
"Ova situacija ne može trajati neograničeno dugo. Ustav nam je izrazito manjkav", kazala je Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci podsjetivši da "stručnjaci na to već jako dugo upozoravaju, ali sluha nema". I ona je istaknula položaj državnih tajnika koji nije ministarski i to je protivno načelu parlamentarne demokracije jer nemaju legitimitet, a ne mogu ni zastupati RH u europskim institucijama.
"U predizbornoj smo situaciji kada je Sabor sam odlučio prestati zasjedati zbog lokalnih izbora želeći izbjeći zlo, a po meni čineći još veće zlo. Ustavni sud je već trebao dati svoje okvirno tumačenje roka i mislim da nije ispravno njihovo stajalište da ne smiju ništa reći. Dapače, ovdje trebaju rastumačiti ustavni rok", istaknula je Barić.
