Identiteti osoba koje dolaze na sastanke u Vladu RH, kod najviših državnih dužnosnika, predstavljaju informaciju od javnog interesa, odlučio je Ustavni sud temeljem tužbe koju je podnio GONG.
Udruga GONG je, naime, još 2011. godine od Vlade RH zatražila da joj se dostavi evidencija ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade RH 4. kolovoza 2007. godine. Tog su datuma u Banskim dvorima tadašnjeg premijera Ivu Sanadera posjetili predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi i Jozo Petrović, bivši član uprave Ine, a danas vlasnik privatne konzultantske firme među čijim klijentima je i MOL. Robert Ježić je sudskom postupku koji se vodio protiv Sanadera tvrdio da je na spornom sastanku dogovoreno navodno podmićivanje bivšeg premijera u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u Ini mađarskoj kompaniji.
Tražene informacije GONG nikad nije dobio, i to zahvaljujući presudi Upravnog suda RH od 17. kolovoza 2011. godine. Upravni sud tada je zaključio da Sanaderovi posjetitelji u zgradi Vlade imaju pravo na privatnost. Ustavni sud tu odluku sada je ukinuo, zajedno s rješenjem Vlade RH od 26. svibnja 2011. godine, kojom je Vlada - tada na čelu s Jadrankom Kosor - odlučila da GONG-u neće dostaviti tražene podatke.
"Vlada je jedno od (najviših) državnih tijela u Republici Hrvatskoj te svakako postoji opravdani interes javnosti za pristup traženoj informaciji u pogledu ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007.", stoji u odluci ustavnosudskog vijeća kojim je predsjedala sutkinja Snježana Bagić.
Javnost ima pravo znati tko sve, pa makar i 'privatno', ulazi u
takvu instituciju
Stav je Ustavnog suda da je GONG bio uključen u legitimno prikupljanje informacija u stvari od javne važnosti, te da prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama mora od Vlade dobiti uvid u tražene podatke. Vladajućima su ustavni suci poslali vrlo jasnu poruku "da je država imala obavezu ne ometati tijek informacija", s obzirom da se ne radi o zaštićenim osobnim podacima.
"Naime, slično kao što javne osobe imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti (tim više sužen što su eksponiranije u javnosti), tako i privatne osobe, po ocjeni Ustavnog suda, imaju sužen opseg zaštite svoje privatnosti kada ulaze u neku javnu instituciju (napose najvišeg ranga). Javnost, naime, ima pravo znati tko sve, pa makar i 'privatno', ulazi u takvu instituciju", stoji u odluci Ustavnog suda.
Svoju odluku je Ustavni sud RH utemeljio na ranijoj presudi Europskog suda za ljudska prava (ELJSP) u predmetu Társaság a Szabadságjogokért protiv Mađarske. Radi se o tužbi podignutoj nakon što je Ustavni sud Mađarske nevladinoj udruzi Társaság a Szabadságjogokért zabranio uvid u podnesak kojim je član mađarskog parlamenta pokrenuo ustavnosudsku kontrolu amandmana Kaznenog zakona.
