Svaki korisnik kredita koji je platio izlaznu naknadu za prijevremenu otplatu kredita ima nedvojbeno pravo utvrditi ništetnost tako ugovorene naknade i pravo na vraćanje cijelog iznosa te naknade i na obračun pripadajućih zateznih kamata.
Ustavni sud izjasnio se o pet presuda Vrhovnog suda čije su mu revizije uputile Privredna banka Zagreb i Addiko banka te presudio da su banke tzv. izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita naplatile nezakonito i da ih moraju vratiti potrošačima, javlja Večernji list.
U zajedničkoj presudi od 13. srpnja (U-III-3231/22), o kojoj je izvijestila Udruga Franak, Ustavni sud odbio je banke te obrazložio da je nebitno jesu li ugovarale točan postotak od preostale glavnice ili su ugovarale da će se naknada naplatiti prema tarifi banke.
U ovih pet slučajeva naplaćene su, ali su kasnije i vraćene zajedno s obračunatim zateznim kamatama na temelju pravomoćnih presuda, naknade od 1300 eura odnosno dva posto od preostale glavnice Addiku, 1280 eura odnosno tri posto od preostale glavnice Addiku, 760 eura odnosno 2,5 posto od preostale glavnice Addiku, 365 eura odnosno 2,5 posto od preostale glavnice Addiku te 276 eura odnosno jedan posto od preostale glavnice PBZ-u.
Samo u trećem primjeru Addiko je ugovorio točan odredivi iznos izlazne naknade od 2,5 posto, dok su ostale naknade bile ugovorene potpuno neodredivo prema nepoznatoj tarifi banke u budućnosti.
Nemaju pravo naplaćivati nedospjelu dobit
Iz Udruge Franak tumače da u slučaju ugovaranja takve naknade nije ni bitna njezina odredivost jer je takva naknada zabranjena, kako Zakonom o obveznim odnosima, tako i Direktivama 2008/48 i 2014/17 o ugovorima o potrošačkim kreditima, odnosno o stambenim potrošačkim kreditima koje se zrcale u presudama Suda EU i to ponajprije u presudama C-383/18 i C-555/21, gdje se nedvojbeno utvrđuje da potrošaču ne smiju biti naplaćeni nikakvi dodatni troškovi kod prijevremene otplate kredita.
"Banke imaju pravo u svakom kreditu na vraćanje glavnice kredita, na naplatu ugovorenih kamata te na naknade koje su stvarne, odnosno za koje postoji dokaz da je banka imala određene troškove pa ih je onda imala pravo i naplatiti. Kada je u pitanju prijevremena otplata kredita, potpuno je jasno da pritom banka ima pravo naplatiti preostalu glavnicu i kamatu koja je nastala do dana prijevremene otplate, ali nema pravo naplaćivati nikakvu dodatnu naknadu, odnosno buduću nedospjelu dobit uslijed toga što je kredit otplaćen prijevremeno. Tako su odlučivali svi sudovi, od općinskih, preko županijskih sudova sve do Vrhovnog suda pa je tako i ovom konkretnom presudom sve to potvrdio i Ustavni sud", kažu u uruzi potrošača.
Dodaju da se gotovo identičan problem pojavljuje i s tzv. ulaznim naknadama za obradu kredita, ali zasad još nema utvrđenja ništetnosti ulaznih naknada niti na Vrhovnom sudu, niti na Ustavnom sudu.
Pravo na vraćanje iznosa naknade, ali i pravo na kamatu
U skladu s presudom Suda EU C-224/19 očekuju da će se i to pitanje riješiti u korist oštećenih potrošača, dok postoji već i više desetaka pravomoćnih presuda u korist potrošača zbog ulaznih naknada koje su im na temelju tih pravomoćnih presuda vraćene zajedno s obračunanim zateznim kamatama.
"U međuvremenu svaki potrošač korisnik kredita koji je platio izlaznu naknadu za prijevremenu otplatu kredita ima nedvojbeno pravo utvrditi ništetnost tako ugovorene naknade pa ako je tu naknadu banka, odnosno leasing kuća naplatila, svaki korisnik kredita kojem je ta naknada naplaćena, ima pravo na vraćanje cijelog iznosa te naknade, ali i na obračun pripadajućih zateznih kamata od dana naplate naknade sve do dana isplate obeštećenja jer je vjerovnik u tome slučaju nepošteni stjecatelj", upućuju iz UF-a.
Ističu da je korisnik kredita u konkretnom ustavnom predmetu, kojem je naplaćeno 1300 eura naknade, dobio na kraju sudskim putem ukupno oko 2300 eura od banke na ime ukupnog obeštećenja.
"Procjenjujemo da banke ukupno duguju potrošačima nekoliko desetaka milijuna eura nezakonito naplaćenih izlaznih naknada, a radi se o iznosima od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća eura po jednom kreditu. Pozivamo potrošače da tuže banke i leasing kuće zbog naplaćenih izlaznih naknada i na taj način uzmu natrag svoj novac uz naplatu zateznih kamata! Zastare potraživanja za te naplaćene naknade nema jer zastara potraživanja na temelju pravnog shvaćanja Vrhovnog suda RH počinje teći tek utvrđenjem ništetnosti u svakoj pojedinačnoj presudi", pojašnjavaju u priopćenju.
