Nove trendove znatno veće potrošnje u maloj trgovini u zagrebačkom naselju Špansko – baš i ne primjećuju.
"Ma isto je to, isto sve, ništa više se ne troši, kupuju ljudi kao i dosad", kaže prodavačica Duška.
Ipak statistika pokazuje da se troši više, promet od trgovine na malo porastao je za 4% prošle godine.
"Mi mali trgovci se borimo, trudimo se sa cijenama, ali nismo osjetili nikakav porast. Sretni smo svi kad ostvarimo promet koji smo imali i prošle godine", kaže Siniša Dobran iz Udruge trgovaca.
Tko i gdje onda troši više? Samo turisti? To baš i nije jedini odgovor, pojašnjavaju na ekonomskom institutu.
"Ono što je zanimljivo je da taj rast i nije bio samo u ljetnim mjesecima kao što bi očekivali zbog turizma nego se vratio opet i u prosincu i bio je vrlo jak", Marina Skelec, Ekonomski institut u Zagrebu.
Točnije, 5,8% jači nego godinu prije - i ne samo zbog uobičajene blagdanske potrošnje.
"Lako je moguće da je sama najava porezne reforme na neki način navela ljude da možda malo više potroše", dodaje Skalec.
A kreatori te reforme – danas nisu mogli skriti osmijehe. Jer im je stigla vijest iz Bruxelessa da je Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a. Na jesen su predviđali 2,5% – a danas 3,1%.
"Da, uz Mađarsku za hrvatsku je najviše napravljena korekcija nabolje", zadovoljno je potvrdio ministar Marić.
"A ono što je naravno najvažnije, je aktivnost koju ćemo ostvariti u 2017.", rekla je Martina Dalić.
Aktivnosti napokon ima i u prodaji novih automobila – dok ih je 2015. prodano 35 tisuća, lani skok na 44 tisuće. Gospodarskom rastu pridonosi i činjenica da se Hrvatska pretvorila u veliko gradilište. U prosincu je izdano 40% više građevinskih dozvola nego godinu prije – a trenutačno najveća turistička investicija je ona u Rapcu – Za 562 milijuna kuna grade se hoteli, bazeni, restorani, šetnice..
"Bit će zaposleno 650 djelatnika u oba dva resorta, od toga je 350 praktički novo zapošljavanje", predsjednik Uprave Valamar Rivijere Željko Kukurin.
Ali upravo tu leži najveći problem – daleko smo najovisnija zemlja u Europskoj Uniji o isključivo jednoj nesigurnoj grani. Prihodi od turizma čine 18% BDP-a – i dok on raste, sve raste.
No, uz sav taj procvat – eurostatovi podaci o minimalnim primanjima vraćaju nas na zemlju. Pa tako iako Hrvatska sa svojih 433 eura ima gotovo dvostruko veći minimalac od najnižeg u Uniji – Bugarskog od 235, Slovenci sa svojim minimalcem od 805 eura daleko nas šišaju. A 1500 eura - toliko je minimalna plaća u Njemačkoj i Irskoj - našim omiljenijim emigrantskim destinacijama.
