Jedna od tema o kojoj se govorilo na današnjoj sjednici su i izmjene Odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2023. – 2025. godine, kao i nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za iduću godinu. Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade se osvrnuo se kako je ruska invazija Ukrajine utjecala na globalnu ekonomsku situaciju i s obzirom na to rezimirao kako smo se snašli u ovoj godini.
''Po meni glavna razlika je što je ovo prvi proračun koji ćemo usvojiti, a odnosit će se na vrijeme kada će Hrvatska biti članica i euro područja i schengenskog prostora. Ta činjenica mijenja naš međunarodni položaj i utjecat će na budući ekonomski razvoj i percepciju Hrvatske'', kazao je premijer.
Veći gospodarski rast od procjene
Plenković je naglasio kako je projekcija rasta od 7,5 dobra i malo je skromnija do onoga što o nama govore međunarodne financijske insitucije.
''Zbog toga možemo biti ponosni na ovu 2022.”, kazao je Plenković.
Plenković je rekao kako je projekcija rasta 0,7 posto, što je manje od onoga što je Hrvatskoj dala Europska komisija.
“Mi smo u procjenama uvijek bili konzervativni i na kraju smo agilnošću gosporarstva, predanošću hrvatskih i mjerama Vlade stvarali kontekst za veći gospodarski rast”, kazao je premijer dodajući da u 2024. i 2025. planiraju viši rast.
Godinu pred nama nazvao je prijelaznom. Naglasio je da će Vlada će nastaviti voditi brigu o građanima.
''Bit ćemo fleksibilni i spremni na daljne pravovremene reakcije u kontekstu izazova i kriza koji se postavljaju pred građane. Mjere koje smo donosili u travnju i rujnu su zalog nastavka politike koja vodi računa o tome da hrvatski građani prođu kroz krizno razdoblje sa što manje neugodnih i teških situacij'', rekao je premijer.
U godini pred nama Vlada će voditi računa o tri bitna aspekta. Da ovaj proračun bude proračun za ublažavanje posljedica krize s kojom smo suočeni, jer podsjeća premijer,
bez mjera vlade bili bi skuplji plin, struja i naftni derivati.
''Najvažnije je da država u krizi da potporu onima koji su najugroženiji. Kroz ovoj proračun stvaramo mogućnost da im nastavimo pomagati. Ovaj proračun ima za cilj očuvati gospodarski rast i razvoj, posebno poticati rast javnim investicijama, s posebnim naglaskom na zelenu i energetsku tranziciju. Ovaj proračun će i omogućiti sigurnost našim građanima, nastavak rasta mirovina i plaća. Dogovori koje smo postigli sa sindikatima su uključeni u ovaj proračun. Ovdje je niz mjera koji se odnose na demografske mjere, rodiljne i roditeljske naknade… Sve se to nalazi u ovom proračun. Osiguravaju se i daljnja ulaganja u naše obrambene sustave koji su osobito važni u ovim promijenjenim društveno-političkim okolnostima”, rekao je premijer.
Završetak saborske rasprave o prijedlogu proračuna za 2023. godinu Plenković očekuje do kraja mjeseca studenoga.
Doprinos neto inozemne potražnje ostaje negativan
Nakon Plenkovića, ministar Marko Primorac je kazao kako je Vlada donijela odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2023. do 2025. godine kojom je utvrđena visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka.
''Ovim izmjenama u odnosu na važeću odluku iz lipnja 2022. povećava se visina rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka za 481.7 milijuna eura u 2023., za 361.3 milijuna eura u 2024. godini , te za 374.1 milijun u 2025. godini. Smanjuje se višak izvnaproračunskih korisnika za 88 milijuna eura u 2023.'',
izjavio je Primorac.
Ministar je rekao kako su povećanja visine rashoda rezultat povećanja rashoda za nezaposlene, povećanje osnovice plaća i drugih materijalnih prava slijedom dodataka potpisanih kolektivnim ugovorima. Kao i zbog paketa mjera za pomoć stanovništvu usred energetske krize.
Primorac je rekao da se za 2023. predviđa usporavanje gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj. Realni rast BDP-a iznosit će 0,7%, biti će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan. Najznačajniji doprinos rastu trebao bi doći od državne potrošnje i investicija. Inflacija bi u 2023. trebala usporiti na 5,7%.
Primorac je kazao kako se na tržištu rada se u 2023. ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini
Snažniji gospodarski rast, naglasio je ministar, očekuje se nakon 2023. godine s projiciranim gospodarskim rastom od 2,7%, potom 2,6% u 2024. i 2025. godini.
