Vlada Republika Hrvatske danas zasjeda u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kako je najavljeno, od 14 sati.
Prethodno zamrzavanje cijena goriva, koja je na snagu stupilo 7. veljače po prethodnoj odluci Vlade, istječe danas u ponoć. U međuvremenu je zbog napada Rusije na Ukrajinu i tamošnjeg rata, nafta na svjetskim burzama poskupjela više od 20 posto, do cijena kakve svijet ne pamti dulje od jednog desetljeća.
Na početku je Andrej Plenković govorio o svom posjetu Dubaiju. Rekao je da se razgovaralo o mogućnostima daljnjih investicija iz UAE i o energetskoj suradnji.
"U Hrvatskoj i svijetu svi smo svjedoci ruske agresije na Ukrajinu i svih posljedica. Jedna od posljedica je značajan rast cijena energenata, što utječe na rast cijena naftnih derivata, pa i struje", kazao je u očekivanom smjeru.
Podsjetio je da je Vlada prije mjesec dana zamrznula cijene na određenim razinama, kao privremeno rješenje.
"S obzirom da je na svjetskom tržištu cijena brenta značajno rasla, u petak je bila na 120 dolara po barelu, sada je 135 dolara. Vlada je odlučila donijeti nove mjere kojima ćemo ublažiti očekivani rast cijena naftnih derivata", kazao je dalje:
"Kad bi se cijene slobodno formirale na tržištu kad danas ne bismo donijeli nove uredbe, sutra bi cijena za dizel iznosila 13,71 kunu, a za benzin 13,28 kuna."
"Vlada će stoga uvesti novi koncept, u smislu fiksiranja cijena marži trgovaca naftnih derivata i smanjenja trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo", kazao je.
Zašto ne zamrzavanje cijena?
"Ako bismo išli sa zamrzavanjem cijena, mnogi trgovci bi se suočili s rizikom od poslovanja s gubitkom, a to bi posljedično moglo dovesti do zatvaranja nekih benzinskih postaja. Ta opcija... nije bila opcija za Vladu", rekao je Plenković.
Zamrzavanje ukupne marže za dizelsko i benzinsko gorivo na 0,75 kuna po litri i 0,50 kuna po litri za plavi dizel, objavio je:
"Smanjit ćemo iznose trošarina za dizelsko i benzinsko gorivo: 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina, 20 lipa po litri dizelskog litra, za toliko smanjujemo trošarine. Time želimo smanjiti cjenovni udar na potrošače."
To će državu koštati, objasnio je, 150 milijuna kuna u prihodima koje bi inače ostvarila, a ovako neće:
"Ovim mjerama po litri goriva, dizelskog ili benzinskog, koji bi inače iznosio dvije kune, uspjet će se zadržati na porastu između 0,80 kuna i 1,20 kuna. Plavi dizel će narasti 1,54 kune."
"Pravovremeno, i prije isteka roka od 90 dana, reagirat ćemo ako bude potrebe."
Za paket pomoći u elektroenergetskom sektoru, rekao je da će biti gotov 1. travnja.
Agresija za Ukrajinu utjecat će na cijeli svijet, ali je važno da ostanemo čvrsti, ustrajni, jedinstveni, rekao je, misleći na u prvom redu Europsku uniju:
"Očekujem da će i EK izaći s paketom i prijedlogom mjera, koji se odnosi na novu situaciju s rastom cijena energenata. O tome ćemo razgovarati na Europskom vijeću u Parizu u četvrtak i u petak."
Potom je prešao na tošku uvođenja privremene zaštite za raselje osobe iz Ukrajine:
"Procjenuje se da je već 1,8 milijuna ljudi napustilo Ukrajinu. U Hrvatsku ih je do danas ušlo već više od 2580. Od toga je 1205 žena, 288 muškaraca i 950 djece."
Rekao je da se utočište u RH tim ljudima odnosi na pravo osnovna sredstva za život i smještaj, pravo na zdravstvenu skrb, obrazovanje, rad, ljudska prava i drugo.
Nakon što je svoje rekao predsjednik Vlade, na red je došao resorne ministre. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić još jednom je precizirao razloge za uvođenje novih mjera kojima se utječe na cijene goriva:
"Potrebu za intervencijom i donošenjem uredbe nalazimo u iznenadnim i naglim promjenama cijena nafte i naftnih derivata na svjetskim i nama najbližem referentnom tržištu Mediterana."
Nazvao je to "disbalansom u omjeru ponude i potražnje".
"Nove mjere primjenjuju se samo za naftne derivate bez dodatnih multifunkcionalnih aditiva, dakle za eurosuper 95, eurodizel, plavi dizel, dok se za benzine s više oktana, te za sva tzv. premium goriva cijene i dalje mogu formirati slobodno", kazao je Ćorić prije nego što su jednoglasno izglasali tu odluku.
"RH će prihvatiti sve građane Ukrajine koji iskažu mjeru da ovdje potraže privremenu zaštitu", kazao je pak ministar Davor Božinović, prije nego što se izglasala privremena odluka i o tome.
Dalje je nabrojao koje uvjete moraju zadovoljavati izbjeglice iz Ukrajine da bi ih Hrvatska prihvatila:
Moraju biti državljani Ukrajine, što se odnosi i na njihove obitelji, državljanima ostalih trećih zemalja koji su u Ukrajini uživali međunarodnu ili istovjetnu nacioalnu zaštitu, članovima njihovih obitelji, dalje, državljanima trećih zemalja koji su imali 24. veljače odobren boravak, a koji se ne mogu vratiti u svoju zemlju sigurno.
U ozbir će uzimati i Ukrajince koji su iz zemlje otišli neposredno prije 24. veljače, a sad se ne mogu vratiti.
