S obzirom da Hrvatska i Slovenija nisu jedine postsocijalističke zemlje s prosječnom bruto plaćom nešto većom od tisuću eura, moglo bi se uskoro dogoditi da se hrvatski radnici zapute i prema Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, trbuhom za kruhom.
U Hrvatskoj minimalac povećan 14 posto
Nakon 2008. minimalne su plaće povećane istočnim susjedima: u Mađarskoj 51 posto, u Češkoj 36 posto, 45 posto u Poljskoj, 70 posto u baltičkim zemljama, a u Hrvatskoj je minimalac povišen za 14 posto. Tako u Sloveniji minimalac ove godine iznosi 805 eura, dok u Poljskoj iznosi 453 eura, u Mađarskoj 412, u Češkoj 407 a u Estoniji 470, piše Večernji list.
U Hrvatskoj sindikati sada vrše pritisak na Vladu da i kod nas minimalac povise barem na 45 posto, a odluka o tome trebala bi biti donesena do kraja mjeseca. Tako bi minimalna bruto plaća iznosila 3620 kuna, a sada je 3276 kuna. Nakon oduzimanja doprinosa, radnik bi u tom slučaju dobio 275 kuna više nego što dobiva sada, a puno bi to značilo čak za 30-50 tisuća hrvatskih radnika, koji primaju minimalnu plaću.
Još veće povećanje minimalca traži oporba, pa tako iz SDP-a predlažu da povećanje bude 60 posto prosječne plaće, to jest, 4800 kuna bruto. Taj je iznos onaj kojeg su postavili i europski sindikati.
Novosel: 'Jasno utvrditi što je minimalna plaća'
'Naš je zahtjev bio da se zakon promijeni kako bi se jasno utvrdilo što je minimalna plaća. U minimum se često uključuju dodaci poput rada vikendom, blagdanima, praznicima, prekovremenog rada i slično, a mi bismo htjeli da se ti dodaci isplate povrh minimalca. Samo 10 posto najlošijih tekstilnih tvrtki isplaćuje minimalac, mi se prilagođavamo manjoj grupi neuspješnih i nesposobnih tvrtki. To da neki sektori ne bi mogli povećati minimalac je čista floskula poslodavaca kako bi ishodili potpore za sebe', kaže za Večernji list predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Kompenzaciju za drvne, tekstilne, industrije kože, gume i obuće predlaže Hrvatska udruga poslodavaca. Takve bi se mjere sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda, a isplaćivale bi se kao potpore za zadržavanje postojeće zaposlenosti.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju da nisu protiv povećanja minimalne plaće, no smatraju da pogođenim sektorima treba smanjiti trošak poslovanja.
'Uz ove dodatne namete i dalje se nisu smanjila fiskalna i parafiskalna davanja na koja smo upozoravali prošlih godina. Svako rasterećenje gospodarstva otvorilo bi prostor i za povećanje plaća, a to bi se posebno osjetilo u industrijama kao što su drvna i tekstilna', rekla je Nataša Novaković iz HUP-a.
