Uskok je u utorak izvijestio da je zagrebačkom Županijskom sudu podnio zahtjev za izuzeće sutkinje Jasne Smiljanić, predsjednice vijeća u slučaju "Planinska" u kojem je glavni okrivljenik bivši premijer Ivo Sanader, kako bi se u potpunosti otklonila svaka sumnja u njenu objektivnu pristranost.
"S obzirom na nedavne natpise u medijima u kojima su se posebno apostrofirali kontakti sutkinje Jasne Smiljanić s Goranom Suićem, odvjetnikom i osobom od povjerenja I. okr. Ive Sanadera u predmetu 'Planinska' dana 26. svibnja 2016. u Novom Vinodolskom te 10. lipnja 2016. u Zagrebu, koje kontakte sutkinja Jasna Smiljanić nije decidirano opovrgnula, Uskok smatra kako se u javnosti može stvoriti objektivno opravdana bojazan da sutkinja Jasna Smiljanić više ne bi bila nepristrana u svom daljnjem postupanju u predmetu 'Planinska'", objavio je Uskok na svojoj internetskoj stranici.
Pojašnjavaju kako su se pritom vodili načelom da "u svakom postupku kojeg vodi, sudac mora biti nepristran te se ta njegova nepristranost mora, između ostalog, očitovati i u njegovom izbjegavanju okolnosti koje u javnosti objektivno mogu stvoriti sliku o njegovoj pristranosti u pojedinom predmetu", ali i praksom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji smatra da je u demokratskom društvu od temeljne važnosti da sudovi uživaju povjerenje javnosti.
"Postojanje nepristranosti u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ESLJP provjerava primjenom posebnih sudskih tehnika: testom subjektivne nepristranosti i testom objektivne nepristranosti. U svakom pojedinom predmetu treba odlučiti je li odnos o kojem je riječ takve prirode i stupnja da upućuje na nedostatak subjektivne ili objektivne nepristranosti suda (Presuda ESLJP Pullar protiv UK iz 1996.)", kažu u Uskoku.
Navode i da u pogledu objektivnog testa nepristranosti suda, ESLJP ističe kako je potrebno utvrditi postoje li činjenice koje se mogu potvrditi, a koje mogu pobuditi sumnju u nepristranost suca koji odlučuje u predmetu. "To podrazumijeva da kada se odlučuje o tome postoji li u određenom predmetu opravdani razlog za bojazan da sud nije nepristran, stajalište same osobe jest važno, ali nije odlučno. Odlučno je može li se ta bojazan smatrati objektivno opravdanom (Presude ESLJP Wettstein protiv Švicarske iz 2000. te Ferrantelli i Santagelo protiv Italije iz 1996.)".
Uskok stoga smatra da sutkinja Smiljanić više ne bi mogla proći objektivni test nepristranosti u slučaju "Planinska" ni po pravilima domaćeg zakonodavstva, a niti po pravilima ESLJP, "čime bi bile ispunjene osnove za njeno izuzeće".
Prema pisanju medija jedan od susreta sutkinje Smiljanić s odvjetnikom Suićem dogodio se u konobi u Novom Vinodolskom gdje je u isto vrijeme navodno bio i Sanader.
Presuda u slučaju Planinska trebala je biti objavljena još u travnju, no ona nije izrečena jer je sudsko vijeće zaključio da mora provesti dodatna vještačenja kako bi odlučio o optužbi da je Sanader primio 17 milijuna kuna 'provizije' nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja 2009. kupilo zgradu od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića u Planinskoj ulici.
