Premda se hrvatsko gospodarstvo ponešto oporavilo od rekordnog pada u drugom tromjesečju, zahvaljujući pokretanju aktivnosti nakon 'lockdowna', analitičari procjenjuju da je i u trećem kvartalu palo po dvoznamenkastoj stopi na godišnjoj razini.
Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za treće tromjesečje, a sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 10,4 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 9,5 do 11 posto.
Gospodarstvo u recesiji
Bit će to drugo tromjesečje zaredom kako gospodarstvo pada na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u recesiju, no pad će biti blaži u odnosu na rekordnih 15,1 posto u prethodnom kvartalu. Rekordni pad u drugom tromjesečju bio je posljedica pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.
„Već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo je do oporavka većine djelatnosti. Prvi visokofrekventni pokazatelji potvrđuju da će se u trećem tromjesečju zabilježiti rast u odnosu na razdoblje od ožujka do lipnja, ali na godišnjoj razini neizbježan je razmjerno visoki pad BDP-a”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Nastavljen pad osobne potrošnje
Pad je ponajviše posljedica slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u trećem kvartalu pao 7,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. „Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini”, navodi se u anketi.
Premda je ljetna turistička sezona bila nešto bolja nego što se očekivalo na početku koronakrize, pad turističkog prometa bio je oštar. Prema podacima DZS-a, u prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6,6 milijuna turista, što je oko 63 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja pao za 54 posto, na 39,7 milijuna.
Pad industrijske proizvodnje
Negativno je na BDP utjecao i pad industrijske proizvodnje. U proteklom je tromjesečju proizvodnja pala 1,3 posto na godišnjoj razini. Posljedica je to slabosti domaće potražnje, ali i inozemne, na što ukazuje pad izvoza od početka godine.
Prema podacima DZS-a, vrijednost robnog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je oko 80 milijardi kuna, što je 4,8 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz pao za 10,1 posto, na otprilike 126 milijardi kuna.
„Visoka razina neizvjesnosti i pogoršanja očekivanja obuzdali su i snažnije investiranje, dok je državna potrošnja jedina komponenta BDP-a koja sa strane potražnje ublažava negativne trendove svojim rastom”, ističe jedan od analitičara u anketi Hine.
Drugi udar koronakrize
Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini. „U zadnjem kvartalu godine očekujem nastavak oštrog pada BDP-a, kao posljedice nižeg raspoloživog dohotka stanovništva uslijed smanjenog priljeva privatnih iznajmljivača tijekom sezone te rasta nezaposlenosti. Dodatno, uobičajena blagdanska potrošnja bit će narušena postojećim epidemiološkim mjerama te će se nastaviti i udar na turističku aktivnost”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Očekuje se i daljnji pad izvoza i uvoza roba, s obzirom na nove restriktivne mjere u većini europskih zemalja zbog drugog vala širenja koronavirusa, ali i recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj itd. Prema podacima Eurostata, u trećem je tromjesečju BDP Europske unije pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo 4,7, a njemačko 4,2 posto.
Duboka, ali kratka recesija?
Zbog svega toga, u cijeloj ovoj godini očekuje se rekordan pad gospodarstva. Prema anketi Hine, sedam analitičara procjenjuje u prosjeku da bi pad gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto. Procjene pada su ponešto smanjene, s obzirom da su analitičari prije tri mjeseca u prosjeku očekivali pad od 10,5 posto.
Razlozi su tome „donekle spašena glavna turistička sezona u odnosu na crne scenarije, otpornost građevinarstva (više) i industrije (malo manje) na negativne trendove, smanjena rupa u robnoj razmjeni (izvoz roba otporniji od uvoza) i, konačno, fiskalni impuls države u smislu potpore za plaće i održavanja razine prihoda domaćinstava te moratoriji na kredite, koji su također pokušali smanjiti udar na dohotke”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.
Premda ublažen, pad gospodarstva u ovoj godini mogao bi biti veći nego za financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za rekordnih 7,4 posto. I sama Vlada očekuje veći pad gospodarstva nego 2009., pa tako procjenjuje da će BDP pasti 8 posto. Hrvatska narodna banka, također, očekuje pad od oko 8 posto, dok Europska komisija procjenjuje da će ove godine hrvatsko gospodarstvo skliznuti za 9,6 posto.
I dok će pad BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti dublji nego za globalne financijske krize, očekuje se da će ova recesija trajati kraće. Tadašnja recesija protegnula se na šest godina, dok se ovoga puta rast gospodarstva očekuje već iduće godine.
