Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije (GVIK), koja okuplja domaća komunalna vodovodna poduzeća, razmatra mogućnost da i službeno svojim članicama pošalje naputak da privremeno obustave rad na projektima vodno-komunalnih projekata financiranih iz fondova Europske unije zbog "gorućih problema u provodenju tih projekata".
Pozivajući se na neslužbene izvore Jutarnji list navodi da su neka komunalna poduzeća u većim gradovima, od Rijeke do Splita, već sasvim odustala ili znatno usporila te projekte zbog toga što ih je strah od plaćanja penala zbog pogrešaka u provođenju javne nabave i projekata za koje, tvrde, nisu odgovorni.
"To je i razlog zbog kojega Tomislav Ćorić, ministar energije i zaštite okoliša, prima 'packe' jer je jedno od onih koja najviše kasne s realizacijom projekata iz tog resora", ističe dnevnik.
Podsjećaju da je za te projekte u programu 2014. 2020. alocirano 1,1 milijardu eura, dok je ukupna vrijednost usklađenja stanja zaštite voda s pravnom stečevinom EU od 2013. do 2023. vrijedna 4,3 milijarde eura.
Kako su rekli u toj udruzi, resorna ministarstva i nadzorna hrvatska i europska tijela su komunalnim poduzećima odredili financijske korekcije u iznosu od ukupno oko 200 milijuna kuna.
Zbog tih penala bi, ističu u grupaciji, moglo doći ili do stečajeva nekih poduzeća ili do poskupljenja vode za građane, stoga traže od države da preuzme dio troškova tih "financijskih korekcija".
Penalizacije pritom iznose od pet do 25 posto ukupne vrijednosti projekta, a s 25 posto su kažnjene tvrtke iz Poreča (53 milijuna kuna), Rovinja (20 milijuna kuna), Jastrebarskog (18 milijuna kuna), dok su Krk, Šibenik, Vukovar i neki drugi veći projekti kažnjeni s ukupno 60 milijuna kuna. No, uprave komunalnih tvrtki više u takvim uvjetima ne žele preuzimati odgovornost za nove penale u "nereguliranim uvjetima", što prijeti bojkotom projekata iz fondova EU, vrijednih milijarde eura, piše Jutarnji list.
