"Muškarac u dobi od 36 godina napravio Facebook profil moje supruge, učiteljice matematike u osnovnoj školi. Kako ta osoba raspolaže slikama učiteljice s mora na kojima je ona u kupaćem kostimu, taj profil djeluje sasvim vjerodostojno. Na taj način mami i djecu da zatraže prijateljstvo s njom, a vidjeti učiteljicu u kupaćem kostimu za djecu koja ulaze u pubertet je nepogrešiv mamac", priča nam već očajni suprug učiteljice matematike koji nam se obratio za pomoć u sklopu naše akcije cate-201206050742004.
"Djeca kao djeca, prvo što rade je da svojoj učiteljici šalju zahtjev za prijateljstvom, ne znajući pri tom da se iza tog imena i prezimena krije muška osoba starija od 30 godina", navodi nam naš čitatelj ističući kako ta osoba pri tome ima pristup svim podacima o djeci koju ova imaju u svome profilu. "Učiteljica je upozoravala djecu da to nije njezin profil, ali uzalud. Dječja znatiželja je jača od svega. Zbog toga je promijenila školu, lažni profil je vrlo brzo isplivao. Djeca su počela vikati za njom: 'Učiteljice, imate dobru guzu, vidjeli smo slike'", priča nam naš čitatelj.
Institucije ne pomažu?
Učiteljica i njezin partner već su, tvrde, anonimno prijavili ovaj slučaj policiji, no kažu - nije se ništa dogodilo. "Naveli smo i podatke osobe koja to radi, a ona to radi i dalje već mjesecima. Pitao sam jednom prilikom jednog policijskog inspektora što bi bilo da ja sam riješim problem. Rekao mi je da bih ja dobio prijavu da tu osobu uznemiravam, a ne daj bože da mu nešto učinim", ispričao nam je učiteljičin nevjenčani suprug.
U Hrvatskoj ne postoji kazneno djelo krađe identiteta
Danas.hr zatražio je policiju za savjet što činiti u ovakvim slučajevima. Od njih doznajemo da u Hrvatskoj ne postoji kazneno djelo krađe identiteta. "Mi možemo govoriti o nekim drugim protupravnim oblicima ponašanja, no to se tek valja utvrditi", kazao je za naš portal glavni policijski inspektor Ivan Mijatović.
Naime pojam "krađe identiteta" koristi se u Republici Hrvatskoj u neformalnoj komunikaciji te se može odnositi na više kaznenih djela kojima je u pravilu krajnji cilj pribavljanje protupravne imovinske koristi ili prouzročenje kakve štete drugome.
Kako je svaki pojedini slučaj drugačiji, policija razmatra svakoga posebno. Odnosno, kakao nam objašnjava Mijatović, utvrđuju se činjenice koje policiji moraju poslužiti za procjenu ima li u slučaju elemenata za neko kazneno djelo po službenoj dužnosti. "Mi zatim o tome izvijestimo DORH, nakon čega slijedi podnošenje kazne prijave ili ne", kaže nam policijski inspektor.
"Što se tiče zlouporabe osobnih podataka putem društvenih mreža (kreiranje profila na tuđe ime), oštećena osoba se može izravno obratiti službi za uznemiravanje navedene mreže, navesti što se dogodilo i zatražiti uklanjanje spornog profila. Ukoliko služba za uznemiravanje to odbije, oštećena osoba može navedeni događaj prijaviti policiji. Takav događaj može se prijaviti bez obzira je li ili nije od službe za uznemiravanje zatraženo uklanjanje spornog profila", zaključuje Mijatović.
CARNet nudi pomoć
Danas.hr kontaktirao je i Centar za sigurniji internet i CARNet-ov tim iz kojeg nam također kažu kako bi ovaj slučaj svakako trebalo prijaviti policiji. "Isto tako, slučaj bi se trebao prijaviti abuse službi Facebooka i zatraži ukidanje lažnog profila jer to Facebook deklarira kao nedozvoljeno", kažu nam.
Osoba koja nema Facebook korisnički račun, a netko je u njeno ime otvorio isti, može to prijaviti na OVOM LINKU.
Osoba koja ima Facebook korisnički račun, a netko je otvorio još jedan u njeno ime, može prijaviti incident na OVOM LINKU.
"Uklanjanje lažnog profila po proceduri, učiteljica treba tražiti sama, a ako treba našu pomoć pri tome, može nam se obratiti direktno mailom na adresu ncert@cert.hr, pa ćemo joj rado pomoći u sastavljanju zahtjeva za uklanjanje lažnog profila", ističu nam iz CARNeta.
Tuđi osobni podaci mogu se pribaviti tako da se počini neko kazneno djelo radi pribavljanja osobnih isprava (krađa, razbojništvo, utaja, povreda cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa i sustava i dr.), slučajnim propustima, pogreškama ili tehnološkim ispadima te iz tzv. otvorenih izvora na internetu (telefonski imenici, sudski i drugi registri i sl.).
Od drugih mogućih kaznenih djela zakon RH poznaje nedozvoljenu uporabu osobnih podataka (kada netko bez dozvole građana prikuplja, obrađuje ili koristi njihove osobne podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja) ili lažno predstavljanje (kad se netko lažno predstavi kao službena ili vojna osoba ili neovlašteno nosi kakve znakove službene ili vojne osobe s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu).
A "krađa identiteta" u RH se može počiniti, u realnom svijetu krađom novčanika, torbi, provalama u vozila i stanove, provalama u poslovne prostore radi krađe računa ili medija na kojem su pohranjeni podaci, kopanjem po smeću, "skidanjem" podataka sa postojećih kreditnih kartica, monitoringom bankomata, socijalnim inženjeringom (nenasilnim pribavljanjem povjerljivih podataka lažnim predstavljanjem putem telefona ili interneta, pri čemu oni koji su odali podatke nisu toga ni svjesni) ili insiderima.
Putem interneta to se radi korištenjem raznih zlonamjernih programa za prikupljanje podataka, lažnim internetskim stranicama, korištenjem lažnih poruka e-pošte, obavijesti o lažnim lutrijskim dobicima, tzv. nigerijskim pismima ili neautoriziranim pristupima podacima - tzv. hakerskim provalama u računalne sustave (financijske institucije, osiguravajuća društva, banke...).
